Odbrana uložila žalbe na optužnicu za ubistvo Ćuruvije

Žalbe odbrane na rešenje Specijalnog suda kojim je potvrđena optužnica protiv četvorice bivših pripadnika RDB-a optuženih za ubistvo vlasnika „Dnevnog telegrafa“ Slavka Ćuruvije 11. aprila 1999. godine u Beogradu, stigle su u Apelacioni sud u Beogradu koji će svojom  odlukom utvrditi da li su dokazi koje je Tužilaštvo pribavilo dovoljni za stupanje optužnice na pravnu snagu.

Rešenjem od 20. februara 2015. godine, Specijalni sud je potvrdio optužnicu koju je posle dopune istrage Tužilaštvo podiglo 29. decembra 2014. godine, protiv bivšeg načelnika RDB-a, Radomira Markovića, nekadašnjeg načelnika beogradskog Centra DB-a Milana Radonjića, operativaca Miroslava Kuraka i Ratka Romića, koja ih kao „organizovanu kriminalnu grupu“ tereti za ubistvo Slavka Ćuruvije iz „iz niskih pobuda, zbog njegovog javnog istupanja“.

Tužilaštvo sumnjiči Markovića da je „na ubistvo Ćuruvije podstrekao i upoznao sa planom Radonjića“. Zatim, navodi se u optužnici, da je Radonjić,  „sa pripadnicima RDB-a  Miroslavom Kurakom i Ratkom Romićem postigao dogovor o neposrednom izvršenju“, a tvrdi se i da im je „omogućio logistiku“.

Specijalno tužilaštvo optužnicom tereti Kuraka kao neposrednog izvršioca ubistva Ćuruvije u Svetogorskoj ulici u Beogradu, da je u prolazu zgrade u kojoj je Ćuruvija stanovao, pucao u njega prišavši mu s leđa, a Romića tereti da je „udario u potiljak“ Branku Prpu, koja je bila sa Ćuruvijom, da bi je onemogućio da se okrene. Okrivljene Kuraka, Romića i Radonjića optužnica tereti kao saizvršioce za krivično delo teško ubistvo.

Odbrana okrivljenih žalbama tvrdi da Tužilaštvo „nije pružilo nivo opravdane sumnje neophodan za optužnicu“ i osporavaju ključni dokaz optužbe- svedočenje bivšeg komandanta JSO-a Milorada Ulemeka Legije, na čijem iskazu se, kako navode u žalbama, zasniva optužnica, kao i zakonitost pribavljanja materijala koji se odnose na telefonsku komunikaciju okrivljenih aprila 1999. godine. Po odbrani, Tužilaštvo ni tokom osnovne istrage, a ni kasnije u  dopuni istrage „nije izvelo dokaze za svoje navode da su okrivljeni delovali kao organizovana kriminalna grupa“.

Markovićev advokat Vladimir Marinkov  u žalbi ocenjuje, pored ostalog,  da Tužilaštvo „nije postupilo po nalozima Specijalnog suda iz prvog rešenja“, donetog sredinom prošle godine, kada nije bila potvrđena optužnica već je naložena dopuna istrage  u vezi više optužnih navoda.

??????????????????????

Advokat Vladimir Marinkov

-Optužnica na više mesta sadrži delove u kojima se kaže kako su određene okolnosti ovog slučaja „nesumnjivo utvrđene“.  Potvrđujući je prvostepeni sud je povredio zakon, pretpostavku nevinosti kao i Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda-ocenjuje odbrana –navodi Vladimir Marinkov

Branioci Radomira Markovića žalbom predlažu da Apelacioni sud obustavi krivični postupak, ili da naredi prvostepenom sudu ponovno odlučivanje, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede o zakona.

Ukoliko bude potvrđeno rešenje Specijalnog suda, sledi zakazivanje pripremnog ročišta na kojem se odbrana i optužba izjašnjavaju o dokazima koje predlažu, a  okrivljeni  o navodima optužnice, a posle toga počinje suđenje-glavni pretres.

Istraga protiv četvorice okrivljenih  pokrenuta je 13. januara 2014. godine, a do tada je vođena protiv NN lica. Nakon što je podneta dopuna krivične prijave 13. januara prošle godine uhapšeni su Milan Radonjić i Ratko Romić, koji su od tada u pritvoru, dok je Miroslav Kurak u bekstvu i za njim je raspisana međunarodna poternica.

Bivši načelnik RDB-a Radomir Marković je u zatvoru u Požarevcu gde izdržava kaznu zatvora od 40 godina koja mu je izrečena pod optužbom za pomaganje u prikrivanju dokaza protiv osuđenih bivših pripadnika JSO-a u „slučaju zločin na Ibarskoj magistrali“.

Bivši komandant JSO-a Milorad Ulemek Legija izdržava jedinstvenu po zakonu najstrožu kaznu od 40 godina zatvora, a osuđen je na četiri maksimalne četrdestogodišnje kazne pravosnažno u  četiri procesa.

Izvod iz optužnice protiv okrivljenih Romića i Kuraka

„Dana 11. aprila 1999. godine u Beogradu između 16,38 i 16,45 sati u ulici Ive Lole Ribara (sada Svetogorska), kada je, sada pokojni,  Slavko Ćuruvija zajedno sa oštećenom Brankom Prpom iz Beograda ušao u prolaz zgrade broj 35, okrivljeni Miroslav Kurak i Ratko Romić neopaženo im prišli iza leđa, pa je okrivljeni Miroslav Kurak sa razdaljine od oko 1,5 metara iz automatskog pištolja „škorpion“ kalibra 7,65 mm, ispalio rafalno pet projektila u leđa oštećenog Slavka Ćuruvije koji se od zadobijenih povreda zaneo i pao, a osumnjičeni Ratko Romić oštećenu Branka Prpu, kada je pokušala da se okrene, udario drškom pištolja u potiljačni deo glave, od kog udarca je pala, nanevši joj laku telesnu povredu i tako omogućio da se dovrši krivično delo i liši života oštećeni Slavko Ćuruvija, pa je okrivljeni Miroslav Kurak iz neposredne blizine od 0,8 metara ponovo rafalno ispalio više projektila u glavu i telo oštećenog“, piše, između ostalog, u optužnici Specijalnog tužilaštva.

ODBRANA

Okrivljeni su u potpunosti negirali sve optužbe

Foto Slavka Ćuruvije preuzet sa sajta fondacije „Slavko Ćuruvija“

Prijatelji sajta