Radnici „Tri grozda“ pravdu traže i u Strazburu

SLUČAJ UGOSTITELJSKOG PREDUZEĆA „TRI GROZDA“

Izvršitelji su imali rešenje sudije Privrednog suda u Beogradu za iseljenje iz oko 162 kvadrata, a poslovni objekat, restoran „Avala“ u blizini stadiona „Crvene zvezde“ u Beogradu, u kom je u „podstanarskoj“ firmi „Lipovo d.o.o.“ radila poslednja grupa radnika nekada moćne društvene ugostiteljske firme „Tri grozda“,ima površinu oko 320 kvadrata, ali su ih ipak iselili i iz poslednjeg kvadratnog centimetra, naočigled gostiju koji su se tog 14. aprila 2014.godine zatekli u restoranu, tvrde sada bivši zaposleni.

Stečaj „Tri grozda“

AD „Tri grozda“ bila je svojevremno najveća ugostiteljska firma u bivšoj Jugoslaviji s velikim brojem lokala u kojima je radilo više od hiljadu zaposlenih.

Milenko Ninčić, predsednik Skupštine akcionara, navodi da su tokom stečaja 24. decembra 2013. godine, na javnom nadmetanju prodati restorani u sastavu „Tri grozda“ , „Dva jelena“ na čuvenoj Skadarliji, „Trandafilović“, „Pod lipom“ i „Orač“, takođe u najužem centru Beograda.

– Komisija koju je formirao stečajni upravnik provela je prodaju i na osnovu najviše ponuđene cene proglasila je kupcem firmu „Pasel limit“, a na javnom nadmetanju bio je registrovan još jedan učesnik kao fizičko lice. Saznali smo da je firma- kupac u to vreme bila kratko, možda tek nekoliko dana registrovana u Beogradu.Na javnom nadmetanju 24. decembra 2013. godine, restoran „Dva jelena“, označen kao- celina tri, prodat je tada za najvišu postignutu cenu od 17 505 433 dinara. Restoran „Trandafilović“ je sa pripadajućom opremom i sitnim inventarom prodat za 124 371 507 dinara, „Orač“ s upravnom zgradom za 86 688 000 dinara, a restoran „Pod lipom“ prodat je za 55 133 000 dinara. Ukupna površina svih ovih lokala sa baštama, dostiže možda i do 2 500 kvadrata, ako ne i više -navodi Milenko Ninčić i napominje da je reč o čuvenim restoranima u centru Beograda.

-Oglušili su se na naše molbe da nas ne iseljavaju iz preostalih 160 kvadrata, za koje nisu imali rešenje, ali nisu hteli ni da čuju-priča Milivoje Kovačević, bivši radnik „Tri grozda“, koji je nakon potopa i pokretanja stečaja, otvorio ugostiteljsku firmu i u njoj zaposlio svoje kolege iz restorana „Polet“ i „Avala“.

-Ljudi koji su izvršili iseljenje iz „Avale“ ekstra su oduzeli i svu pokretnu imovinu iako u rešenju nema ni reči o tome- tvrdi pravni zastupnik radnika „Tri grozda“ dr Slobodan Stojanović.

U restoran „Avala“ je, pričaju Kovačević i Stojanović, 14. aprila 2014. „bez ikakve prethodne najave, ušla grupa ljudi, među njima i desetak uniformisanih policajaca, dva inspektora u civilu, ostalo su, rečeno je, bili radnici Poslovnog prostora,jedan sudski izvršitelj i predstavnik Tri grozda-u stečaju“.

– Isterali su nas napolje, ništa mi nisu dali da iznesem.U kasi mi je ostao novac, platne kartice, velika količina bonova od „Zvezde“ jer sam više puta tom klubu davao topli obrok. Čak je i jagnje ostalo. Kasnije smo saznali da je izvršni poverilac Poslovni prostor, izvršni dužnik Tri grozda-u stečaju, a kolateralna šteta sam ja. Do tog trenutka tri i po godine sam radio u tom lokalu, po ugovoru o poslovnotehničkoj saradnji sa „Tri grozda“. Nakon što smo iseljeni iz „Avale“ podneli smo ustavnu žalbu zbog ničim opravdanog uskraćivanja čitavog korpusa ljudskih prava, povrede prava na pravično suđenje, povredu prava na imovinu, povredu prava na rad. Pre otvaranja stečaja u Tri grozda, radio sam u toj firmi 33 godine-tvrdi MilivojeKovačević.

Posle otvaranja stečaja koji do sada u preduzeću „Tri grozda“,traje već tri godine, potraživanja je prijavilo ukupno 246 poverilaca. Član Odobra poverilaca je i Milivoje Kovačević, predsednik tog odbora je Slobodan Raičević, a predsednik Skupštine akcionara je njihov kolega Milenko Ninčić. „Tri grozda“, tvrde Kovačević, Ninčić, Raičević i dr Stojanović, ima oko 280 malih akcionara, a i država je posedovala 23 posto akcija.

Predsednik Skupštine akcionara Milenko Ninčić kaže da je sunovrat firme počeo znatno pre otvaranja stečaja.

– U toku 2006. godine je oko 60 posto akcija „Tri grozda“ kupila firma „Mozaik ketering“ Milomira Jaksimovića Miše Omege, kreditom uzetim kod „Hipo Alpe- Adria banke“. Taj kredit od oko četiri miliona evra, međutim, nije vraćan. Od 2006. do 2007.godine bio je grejs period tog kredita, od tada do 2009. izvršeni su reprogrami, a krajem decembra 2009. godine kao solidarni jemac za kredit je uvedena firma „Tri groza“. To je urađeno bez saglasnosti Skupštine akcionara, malih akcionara, uprave preduzeća u to vreme. To je početak kraja „Tri grozda“. Tako smo mi 2010. godine otišli u blokadu. Od oko 600 zaposlenih koliko ih je bilo 2006. godine, do 2010. više od 90 posto rasterali su direktori protiv kojih su radnici i podneli krivičnu prijavu. Preostalih 40 zaposlenih, od jula 2010. nastavili su da rade u restoranu „Avala“ zahvaljujući ugovoru o poslovnotehničkoj saradnji sa „Tri grozda“ do 24. aprila 2014. godine. Radnici „Tri grozda“, mali akcionari podneli smo dve krivične prijave Višem tužilaštvu u Beogradu.Jednu prijavu podneli smo protiv onih koji su 16.decembra 2009. zaključili ugovor o solidarnom jemstvu između Tri grozda i Hipo Alpe-Adria banke o vraćanju kredita za račun „Mozaik keteringa“ , protiv tadašnjeg direktora Tri grozda, bivšeg direktora „Mozaik keteringa“ i dvoje tadašnjih službenika „Hipo Alpe -Adria banke“ ,jer je ugovor zaključen iako takva obaveza Tri grozda nije postojala ni po kojem osnovu,a po redovnom toku stvari znali su da Tri grozda ne može da izvrši tu obavezu, a da ne propadne, a tim ugovorom je AD Tri grozda dovedeno do stečaja , čime su zaposleni izgubili radni odnos, a akcionari ostali bez imovine“. Drugom prijavom obuhvatili smo Nikolu Živanovića koji je bio predsednik UO od 2006 do 2007.godine, Martina Popovića koji je na tu funkciju postavljen posle njega, a bio je od 2007.do 2012. godine, članove UO, direktore društva od 2006.do 2010.godine, pa vlasnika „Mozaik keteringa“ Milomira Joksimoviaća Mišu Omegu i njegovu suprugu Zoranu Joksimović. Kad god smo se o tim prijavama interesovali u Tužilaštvu govrili su da je prijava još u policiji na proverama. Objasnili smo im da smo nezaposleni zato što su nas uništili drugi. Tražili smo od Tužilaštva da ukoliko protiv tih ljudi koje smo obuhvatili prijavama ne pokrenu krivični postupak, pokrenu protiv nas. Odgovora još nema-priča Milenko Ninčić i dodaje da su brojne žalbe podnosili ukazujući na štetna dešavanja po radnike i po samu firmu.

Prijatelji sajta