Zakon o javnom beležništvu ostaje neustavan

ADVOKAT MOMČILO BULATOVIĆ, BIVŠI SUDIJA: Izmene zakona o notarima u parlamentu u ponedeljak.

Odmah nakon što je Skupština Advokatske komore Srbije (AKS) prihvatila sporazum stručnih timova advokature i Ministarstva pravde o izmenama Zakona o javnom beležništvu i pratećih zakona, Vlada Srbije je te izmene usvojila kao predlog i uputila u skupštinsku proceduru po hitnom postupku za sednicu zakazanu za 19.januar, pa je za očekivati da se narednog dana okonča štrajk advokata, posle nešto više od četiri meseca.

Advokati će verovatno u sredu da se vrate u sudnice, ali mnogi s gorkim ukusom da se odstupilo od prvobitnih zahteva, kako u pogledu zakona o notarima, tako i po pitanju poreza i smene ministra pravde Nikole Selakovića, priznaje s gorčinom, u intervjuu za „Porotu“ Momčilo Bulatović, poznati beogradski advokat, bivši sudija.

Bultović je jedan od 129 beogradskih advokata, potpisnika predloga da se odbije sporazum, upućenog Skupštini Advokatske komore Beograda, koja je zasedala 15.januara.

-Grupa advokata koji su potpisali taj predlog smatra da je donošenjem Zakona o javnom beležništvu ovakvog kakav je, narušen princip ustavnosti Srbije i da kada je u pitanju kršenje Ustava apsolutno nema pregovora. Ne može da se pregovara o tome da li je nešto ustavno ili ne-naglašava Bulatović- Advokati su podneli Ustavnom sudu Srbije inicijativu za ocenu ustavnosti odredbi o notarima. Da sa tim zakonom nešto nije u redu svedoči i činjenica da je prvo promenjen u noći između 31.avgusta i 1.septembra, što je izazvalo revolt advokature i proširili smo zahteve. Kasnije, pod pritiskom protesta advokature, izmenjen je taj zakon, ali opet na štetu advokata. Mi mislimo, grupa advokata među kojima sam i ja, da ovim izmenama o kojima je potpisan sporazum, nisu otklonjene neustavnosti i ne vidimo zašto se žurilo. Potpuno smo svesni da su advokati iscrpljeni zbog obustave rada, da su dovedeni do minimuma egzistencije, ali smo nudili drugo rešenje: da se časno izađe, da se odbije sporazum,a da upravo zbog zaštite advokata suspendujemo na neki način protest i da počnemo da radimo do odluke Ustavnog suda i da izvršimo pritisak na taj sud da odluči o inicijativi. Međutim, odluka većine je takva da se prihvati taj sporazum koji su sačinile stručne radne grupe i mi poštujemo odluku većine. Imamo informaciju da je odluka Vlade Srbije da se Predlog izmena i dopuna zakona o izmenama i dopunama zakona o javnom beležništvu i seta zakona uvrsti po hitnoj proceduri u dnevni red Skupštine Republike Srbije, kao predlog Vlade. Koliko čujemo sednica Skupštine je zakazana za ponedeljak, što znači da će to tada verovatno biti i usvojeno, a nakon što bude objavljeno u Službenom glasniku, Upravni odbor AKS koji je za to ovlašćen, će doneti odluku o prekidu protesta i advokati će početi da rade.

Što se tiče prvog zahteva advokature koji se odnosi na visinu paušalnih poreza za 2014.godinu, tu je jednostranom odlukom Vlade Srbije,a ne kao rezultat dogovora,usvojena izmena Uredbe s nekim povećanjem od 10 posto, ali mislimo da ni tu nisu rešena krucijalna pitanja vezano za poreze; ne znamo šta se dešava sa porezima za ovih četiri-pet meseci koliko nismo radili, šta se dešava sa reprogramom, sa kamatama i ostalim stvarima, a ne znamo ni šta nas očekuje u budućnosti u 2015. godini. Treći zahtev protesta advokature-smena ministra pravde Nikole Selakovića je protumačen kao politički. Mi smo tražili smenu ministra zato što je čovek vređao advokaturu i advokate i što nije ni bio respektabilan pregovarač u svemu ovome. Znači , neko kome je stalo do funkcionisanja pravosuđa, ko je resorni ministar, morao je da preduzme sve da štetu, koja nastaje od toga što uzrokuje samo i jedino isključiva država svojim osionim ponašanjem, smanji, odnosno otkloni.

  • Da nije otvoreno pitanje ustavnosti, da li bi moglo da se konstatuje da će Zakon o javnom beležništvu nakon unošenja izmena i inoviranih rešenja koja su predložena sporazumom, biti dobar za građane ?

-Zakon o javnom beležništvu je jedan od problema koji se pojavio, a inače imamo sijaset zakona koji su neustavni. Ako bi se upustili, a izgleda da ćemo morati, u to da utvrđujemo i da podnosimo inicijative za sve neustavnosti svih zakona, onda ćemo se baviti samo time. O tome kakav je ovaj Zakon o javnom beležništvu, kada bismo uzeli hipotetički da nije neustavan, najbolje je da svako sam proceni , a evo, predočiću samo jedno zakonsko rešenje. Dakle, privatnu ispravu-ugovor koji treba da se overi, legalizuje, ili solemnizuje, morate da nosite kod javnog beležnika. Javni beležnik može da odbije da vam overi taj ugovor i da vam da rešenje da je to učinio da bi vi kasnije svoje pravo ostvarili pred sudom tako što ćete podneti prigovor sudu. Tvrde da je na taj način obezbeđena sudska zaštita, ali u ovom zakonskom rešenju nema roka u kome javni beležnik mora da vam da takvo rešenje niti ima sadržine tog rešenja u smislu obrazloženja da znate šta on mora da napiše u tom rešenju. Hipotetički, notar može to rešenje da vam da posle pet meseci, za njega sankcije nema. Druga stvar još frapantnija, javni beležnik, prilikom odlučivanja o tome da li će da vam overi- solemnizuje privatnu ispravu, utvrđuje pravnu i poslovnu sposobnost stranaka i njihovih zastupnika! Zamislite situciju da ja, sa više od tridest godina pravnog iskustva, koji sam advokat više od dvadeset godina, idem kod nekog notara koji ima dve,tri ,pet, šest godina iskustva, koji je juče položio javnobeležnički ispit, i on će da proceni da li sam ja pravno i poslovno sposoban i da to bude razlog da me odbije?! Ne znam ko će sebi da dozvoli takvo poniženje. Da li zaista mislite da će neki građanin zemlje Srbije da ide kod advokata i da plaća advokata koga svaki notar može na ovaj način da šikanira? Neće, naravno, nego će otići kod notara koji radi ispod zastave i grba Republike Srbije, on je vlast i što bi građanin rizikovao mogućnost da bude odbijen da zaključi nekakav posao, pri solemnizovanju ugovora. Prema tome, advokati neće biti potrebni. Ako su to ustavna i dobra rešenja, onda je to strašno. Da ne govorim o sijaset drugih stvari koje postoje u tom zakonu, ali nekome se žurilo da usvoji te izmene. U motive neću da ulazim. Kažem- preporuka Konferencije adovokta je da se prihvati sporazum, Skupština AKS je donela odluku da se prihvati sporazum, a ja kao član i delegat Advokatske komore Beograda na Skupštini sam glasao protiv, iz razloga koje sam naveo, ali poštujem odluku većine.

  • Da li je Skupština Advokatske komore Beograda (AKB) razmatrala predlog 129 advokata da se odbije sporazum?

Sa žaljenjem konstatujem da taj prelog grupe od 129-130 advokata nije mogao da dođe na dnevni red da se raspravlja o njemu ,zahvaljujući osionom ponašanju samozvanog predsednika Advokatske komore Beograda gospodina Šoškića, koji je na Skupštini AKB uspostavio skandalozan način odlučivanja o predlozima. To je nešto što nije primereno i ne dolikuje advokaturi, ali, nažalost,to je činjenica pred kojom se ne mogu zatvoriti oči. On je uveo nove termine koji su nepoznati sistemu glasanja, a to je novi termin-„očigledne većine“. Neću sporiti da je možda više ljudi na Skupštini AKB bilo za prihvatanje sporazuma, ali ako vama na skupštinu AKB dođe 950 članova i vi se pred njima ponašate na takav način da ne dozvolite da se izbroje glasovi i da se zna raspoloženje građana, onda je to skandal. On verovatno ima i novi termin „očekivanu većinu“ koja mu treba zarad nekih drugih interesa o kojima, opet, ne bih govorio ovom prilikom, biće mesto gde će se to govoriti. Znači, zbog takvog ponašanja predsedavajućeg, samozvanog predsednika AKB gospodina Šoškića i članova njegovog UO, njegovih glasnogovornika, spikera, i nekih koji su uz njega, došlo je do toga da ovaj predlog ne bude na dnevnom redu. Ja ću reći samo jednu stvar: članovi UO AKB su odlukom 6 prema 5, znači tesnom većinom, stavili predlog Skupštini da izglasa prihvatanje ovog sporazuma, tako da i to dovoljno govori o raspoloženju advokata Beograda.

  • Da li je skinut s dnevnog reda zahtev za smenu ministra Selakovića ?

Nije ni bio.

  • Je l’ to više nije zahtev advokature?

Kažem, mnogo stvari se izdešavalo koje su otišle van onih tokova koji su dogovoreni na Skupštini Advokatske komore koja je održana 22. decembra. Najednom se, naprasno, odustalo od smene ministra Selakovića, kao od zahteva koji je, otprilike, politički i koji kao takav ne utiče na rad i prekid protesta. Znači, neko vas vređa, neko vas maltretira, neko vam govori da ste plaćenici Miškovićevi, da ste plaćenici ovi, da ste plaćenici oni, da radite za ovoga, da imate političke zahteve, da rušite vlast, tako vas napada, a vi jednostavno odustanete od njegove smene.

  • Kako komentarišete činjenicu da Ustavni sud još nije rešio o inicijativi za ocenu ustavnosti Zakona o javnom beležništvu i odredaba seta zakona?

Ustavni sud je imao dovoljno vremena da razmotri inicijative i donese svoju odluku i ova agonija srpskog pravosuđa ne bi trajala ovoliko, a kakva bi ta odluka bila, ne znam. Međutim, oni to nisu učinili. Zašto? Verovatno im je neko rekao, zabranio ili naredio, ne znam koji drugi razlog može da bude. Mi smo pred Ustavnim sudom imali okupljanja, ja sam na jednom okupljanju postavio pitanje, odnosno rekao da smo mi tu došli da pitamo Ustavni sud da li postoje neki stvarni i pravni razlozi koji ih sprečavaju da odluče. Nakon toga je došlo do saopštenja Ustavnog suda da je razlog što ima mnogo inicijativa, pa nisu stigli. Prema tome, to je bilo opravdanje suda. Nemojte izgubiti iz vida, pogledajte na sajtu Ustavnog suda, 22. decembra, koji je dan poslednjeg zasedanja koje je advokatura imala u 2014. godini, tog dana je Ustavni sud rešio, ako se dobro sećam, 256 predmeta. E, sad, vidite kako radi Ustavni sud; kada podelite radno vreme, neka bude da nisu imali pauzu niti bilo šta od 8 sati, to je 480 minuta, pa podelite sa 256 i dobićete da im je trebalo 3 minuta po jednom predmetu. Pa da li je moguće, zaista, da Ustavni sud nije mogao da nađe za 5 meseci 3 minuta da odluči o bar jednoj inicijativi advokata Beograda? Mislim da to sve govori.

  • Po vama, šta bi trebalo da se uradi da bi ovaj Zakon o javnom beležništvu bio ustavan?

Nema tu nikakve dileme, molim vas. Znači, da bi Zakon o javnom beležništvu bio ustavan, mora da se menja Ustav, i ja se bojim da će ova vlast to i da uradi. Da će to proći u paketu kad se bude pričalo i o platformi o Kosovu i o ostalim stvarima. Da će onda kao Kosovo je broj jedan, rešimo pitanje Kosova, a ovo će usput da progura i milion stvari. A glasačka mašina je takva da će proći sve što se bude tražilo. Prema tome, za sada, javni beležnici ne mogu da pružaju nikakvu pravnu pomoć, jer nisu ustavna kategorija koja to može da radi i mogu samo da lupaju pečate, da overavaju ono što je radio šalterski radnik u sudu i ništa drugo. Sve drugo je pravna pomoć i tu je kraj priče. Advokatura je u pravu, advokati su u pravu!

Prijatelji sajta