Advokat Miloš Andrijašević: Advokati štite prava građana i pravosuđe, postupaju u interesu države

IZVOR I FOTO: Medija centar

Konferencija za novinare Advokatskog protestnog odbora u Medija centru, povodom novog protesta advokata zbog stava Vrhovnog kasacionog suda o dozvoljenosti bankama da ugovaraju troškova obrade kredita

IZVOR: Medija centar

Advokati u Srbiji ne odustaju od zahteva da Vrhovni kasacioni sud (VKS) povuče svoj stav od 16. septembra 2021. godine, o dozvoljenosti bankama da ugovaraju troškove kredita i troškova osiguranja stambenog kredita kod Nacionalne asocijacije za osiguranje kredita (NKOSK), bez dokaza da su ti troškovi i nastali, a koji je potpuno različit u odnosu na stav ovog suda iz maja 2018, poručili su članovi Advokatskog protestnog odbora sa konferencije za novinare održane 30. septembra u Medija centru (MC), koja je objavljena na jutjub kanalu MC.
Stav advokature je da se “dopunom pravnog stava Vrhovnog kasacionog suda, narušava princip pravne sigurnosti građana Srbije”, a članovi Advokatskog protestnog odbora Miloš Andrijašević i Miško Dimitrijević, najavljujući okupljanje 2. oktobra u 14, 00 časova u Beogradu, pozvali su na protest sve građane, kojima je, kako je naveo Andrijašević, “stalo do pravne zaštite i države Republike Srbije, do toga da postoji neka institucija koja će moći da im pruži zaštitu.”
-Sadržinski, dopunjeni stav VKS dozvoljava bankama da naplate i trošak koji nikad nije nastao, takozvani nepostojeći trošak- izjavio je Miloš Andrijašević i naglasio da je” Ustavni sud Republike Srbije stao na stanovište suprotno dopunjenom stavu Vrhovnog kasacionog suda, odnosno, da banke mogu da naplate samo trošak koji je u stvarnosti nastao, da ne mogu da naplate nepostojeći trošak”.
U prethodne četiri godine, kako je rekao Andrijašević, „sudski spor po osnovu spornih bankarskih naplata, nije izgubio nijedan građanin“ , a “sudska praksa bila je ujednačena u prethodnih dvadeset godina, počev od 1999. do 16. septembra 2021, kao datuma kada je VKS odlučio da promeni svoj stav”.
Andrijašević je, naime, izneo ocenu da “nisu tačni” navodi iz obrazloženja VKS da je u sudskim sporovima po osnovu osporenih bankarskih troškova, postojala “neujednačena sudska praksa” domaćih sudova, kao i da je Evropski sud za ljudska prava „stao na stanovište da banka ima pravo da naplaćuje troškove a da ih ne obrazlaže“.
“ Banka nema pravo da naplati maglu”, zvanični je stav Evropskog suda pravde, podvukao je advokat Andrijašević i ukazao da je taj stav ESLJP “zauzeo i izrazio u presudama C 224/19 i C 259/19, u sporovima koje su građani Španije vodili protiv španskih banaka”.
-Zauzet je jasan i nedvosmislen stav kojim se tumači Direktiva o potrošačkim pravima EU 93/13 , koja zahteva od suda da utvrdi da li obrada kredita, odnosno naknada na ime obrade kredita odgovara stvarno pruženim uslugama i nastalim troškovima. Dužnost je postupajućeg suda da utvrdi da li je banka imala ikakve troškove-predočio je Andrijašević, zaključujući uz to da je “ova jasna i izričita presuda Evropskog suda pravde u skladu sa sudskom praksom sudova Republike Srbije”.
-Nije postojao nikakav zakonski osnov za donošenje dopune stava Vrhovnog kasacionog suda . U svom dopunjenom stavu VKS ističe netačnu činjenicu, a to je da je u dosadašnjoj praksi VKS postojalo samo šest odluka koje su sadržinski bile zasnovane na argumentaciji da banka može da naplati samo stvarni trošak. To nije tačno- devedeset pet odsto presuda VKS i revizijskih odluka je zasnovano na argumentaciji da banka nema pravo da naplati nepostojeći trošak. Pet odsto presuda je zasnovano na argumentaciji da je banka prevarila građane Republike Srbije, korisnike kredita, na taj način što je troškove naplatila mimo efektivne kamatne stope. U svakom slučaju, sto odsto presuda Vrhovnog kasacionog suda i revizijskih odluka je doneto u korist građana. Praktična primena dopunjenog stava VKS, kojim faktički omogućava bankama da naplate od korisnika usluga troškove za koje nikad nisu priložili dokaz da su ikad nastali, figurativno govoreći, da “naplate maglu”, omogućiće bankama da rade šta hoće. Ukoliko dopunjeni stav Vrhovnog kasacionog suda zaživi u našoj pravnoj praksi, predstoji nam nezapamćena ustavna kriza zato što nam predstoje ogromna, dosad nezapamćena kršenja članova 32 i 36 Ustava Republike Srbije , koji garantuju pravo na pravično suđenje i na jednaku zaštitu prava. Postavlja se pitanje zašto se sada stvara atmosfera da će građani Republike Srbije izgubiti sporove. Zašto se stvara atmosfera da sudije odsad treba da odbijaju tužbene zahteve? Ukoliko bi se desilo da sudovi počnu da odbijaju tužbene zahteve to će predstavljati dosad nezapamćenu povredu ustavom zajemčenih prava: na pravično suđenje, koje je zajemčeno članom 32. Ustava Republike Srbije, i prava na jednaku zaštitu prava koje je predviđeno članom 36. Ustava, predstavljaće diskriminaciju građana – kazao je, pored ostalog, Miloš Andrijašević
U konkretnom slučaju, kako je naveo Andrijašević, advokati, shodno osnovnoj funkciji advokature, “štite prava građana, nastoje da sačuvaju pravosuđe i postupaju u interesu države”.

-Bude li se desio slučaj da sudovi počnu da odbijaju tužbene zahteve, zbog povrede prava na ravnopravnost i zbog diskriminacije građana shodno članu 172. Zakona o obligacionim odnosima, svaki građanin koji bude izgubio spor protiv banke imaće pravo da podnese odštetni zahtev protiv Republike Srbije zbog pogrešnog i nepravilnog rada njenih organa, njene vlasti. Podsećam, pravosuđe je treća i najvažnija grana vlasti. Bude li se obistinila strepnja da će građani početi da gube sporove , to će značiti gubitak sudske vlasti. Naša je dužnost da povratimo pravnu sigurnost da sačuvamo pravosuđe- istakao je Andrijašević.
-Pređena je crvena linija koja se nije smela preći. Nikada u istoriji bilo koje evropske države, nije se desilo da imamo stav vrhovne sudske instance koji je važio u dužem vremenskom periodu na osnovu koga su same sudije vrhovnih sudskih instanci potvrđivale svoje odluke u bezbroj slučajeva, i da se nakon toga desi da se vrši nekakva dopuna a da to u stvari predstavlja radikalan zaokret koji pruža osnov za masovno kršenje ustavnih prava. Dužnost advokata je da stanu u zaštitu Ustava-kategoričan je Andrijašević.

Predstavnici Protestnog odbora su naveli da advokati imaju razumevanja za ekonomsku poziciju koju banke imaju u sistemu Republike Srbije, ali da banke nisu izand Ustava, i da sudovi presude donose u ime naroda a svaka presuda mora biti zasnovana na Ustavu, zakonu i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
Advokat Miško Dimitrijević je demantovao, kako je rekao, laži i mitove, plasirane u javnosti u delu sredstava informisanja, o protestu advokata, među kojima se najviše ističu mitovi da su “advokati stvorili masovne tužbe i da se na taj način enormno bogate”.
„Generatori masovnih tužbi su, pre svega država- javna preduzeća, komunalna preduzeća, takođe i banke, a advokati su samo zastupnici stranaka koje su obespravljene i oni su im poslednja brana u ovom sistemu na koju mogu da se oslone“. Dimitrijević je rekao da “građane kradu svuda”, neretko preko računa za komunalne i slične usluge za koje se troškovi obračunavaju i znatno više nego što iznose, dok se s druge strane neretko osujećuju u pogledu pripadajućih prinadležnosti : trudnice, ratni vojni invalidi, policajci, vojna lica, poljoprivrednici, penzioneri tako što im se isplaćuje manje nego što im pripada.
Kad je reč o bankarskim kreditima, po rečima Dimitrijevića, osim ugovorene kamate za kredit, banke građanima naplaćuju dodatno navodne troškove obrade kredita , troškove osiguranja kod Nacionalne korporacije za osiguranje kredita, uz to prihoduju i na razlici u kursu , a naplaćuju i jedan posto za prevremenu otplatu kredita, te su u prethodnih dvadeset godina po osnovi tih dodatnih stavki u vezi odobrenih kredita, banke inkasirale milijarde evra.
-Zamislite, banke uzimaju jedan posto ako vratite kredit pre vremena, umesto da nagrade ljude koji su vratili kredit pre. Da li je to normalno? Znači, postoji još mnogo stvari koje su još preko ovih toškova obrade kredita. Kada sve to saberemo dolazimo do jedno pet-šest milijardi evra koje su banke nezakonito uzele od građana-zaključio je Dimitrijević.
-Ovde se protura teza da su na jednoj strani advokati, a na drugoj banke. Laž. Na jednoj strani su klijenti kojima su banke oduzele određena novčana sredstva na nezakonit način, koje zastupaju advokati, a na drugoj strani su banke. Odgovorno tvrdim da je laž da advokati zastupnici građana u ovim sprovima enormno zarađuju, a što se protura u javnost . Odgovorno tvrdim da jedan advokat koji zastupa banke zarađuje više nego svi advokati koji zastupaju ”sirotinju raju”-kazao je Miša Dimitrijević i istakao da nema ništa protiv kolega koji zastupaju banke.

Advokati su precizirali da zastupanje građana po tužbama protiv banka zbog neosnovanih naplata, u najvećem broju slučajeva prihvataju advokati početnici, i da advokatski troškovi u tim sprovima iznose oko 17 000 dinara, eventualno do par hiljada više, dok građani dobijaju prosečno oko 25 000 dinara.
Članovi Protestnog odbora su takođe ukazali da su advokati zapazili i aktivnosti bankarskog lobija čiji je cilj “uticaj na pravosuđe”, što je, kako su istakli, nezakonito, a predstavlja i krivično delo.

Prijatelji sajta