Autobuska stanica u Rumi zatvorena godinama, propada

Izvor: Dnevnik  

Foto: Dnevnik

Opština Ruma, jedna od najvećih u Sremu,već tri  godine  nema autobusku stanicu jer je zatvorena,  isključen je čak i njen telefonski broj putem kojeg su građanima pružane informacije o polascima i dolascima autobusa, pa „vodič“- snađi se- često jedini usmerava ne samo putnike namernike, već i meštane dok tumaraju po rumskim ulicama u potrazi za međugradskim i prigradskim autobusima.

Nikinci i Buđanovci tokom školskih ferija bez autobusa !

Pojedina rumska sela, poput Buđanovaca i Nikinaca, iako udaljena samo desetak kilometara od grada Rume, tridesetak od Šapca i Sremske Mitovice i pedesetak od Novog Sada i Beograda, muče muku s autobuskim prevozom.

Građani tvrde tvrde da Buđanovci i Nikinci autobusku liniju imaju jedino do Rume i to samo u toku školske godine, dok u vreme raspusta nema polazaka.

Inspektor Stojša Jovanović najavio je, u izjavi za Dnevnik, unapređenje lokalnog prevoza na teritoriji opštine Ruma.

-Geografski položaj grada Ruma u odnosu na teritoriju cele opštine je, možemo reći, krajnje nepovoljan, tako da lokalni prevoznik firma Masterbus, s kojom je zaključen privremeni ugovor u trajanju od šest meseci, do 31. decembra ove godine, obavlja prevoz po utvrđenom redu vožnje koji važi za vreme školske godine. Trenutno radimo akt o javnom privatnom partnerstvu s elementima koncesije i ako nam to bude odobreno, biće raspisan tender i izabran najpovoljniji prevoznik s kojim bi od 1. januara 2017. trebalo da bude zaključen ugovor u trajanju od pet godina -objašnjava Jovanović. U novom redu vožnje, sigurno će, obećava inspektor, biti otklonjeni nedostaci sadašnjeg, po kojem sela Buđanovaci i Nikinci imaju polaske dok traje školska godina, biće uvedeno više polazaka, pre svega za ta dva sela-kazao je inspektor Jovanović

Posle nepune četiri decenije funkcionisanja i četrdeset dve godine od izgradnje, zgrada u Železničkoj ulici je već tri godine avetinjski pusta, zarasla u korov, kroz stepenište izbila trava, a peroni, na koje su kadgod pristizali autobusi iz cele Srbije, zatrpani smećem. Rumljani veruju da je prestanak funkcionisanja autobuske stanice u vezi sa stečajem „gazdinskog“ preduzeća „Korzo“, kome pripisuju zasluge za njeno nastajanje pre više od četiri decenije, ali pre svega izdvajanjima građana koji su je gledali kao svoju- društvenu imovinu. U stečaju je (od  2013. godine)  i firma iz istog konzorcijuma, bivši lokalni prevoznik, takođe nekadašnje društveno preduzeće „Rumatrans“, koje je zadržalo taj naziv i nakon što je privatizovano 2003. godine.

Zatvaranje autobuske stanice donelo je mnoštvo nevolja žiteljima rumske opštine sa šesnaest sela, a najviše seljanima koji em putuju u Rumu, em tamo „hvataju“ autobuse za druga mesta. A od 55 000 stanovnika, tek nešto manje od polovine živi u rumskim selima Platičevo, Nikinci, Buđanovci, Hrtkovci, Pavlovci, Kraljevci, Mali Radinci, Donji Petrovci, Putinci, Voganj, Stejanovci, Vitojevci, Žarkovac, Grabovci, Dobrinci i Klenak.

U lokalnoj saobraćajnoj inspekciji ukazuju da je problem autobuske stanice tegoban i zbog toga što u njegovom rešavanju opština jedva da ima ikakav manevarski prostor.

-Opština čini sve što je u njenoj moći da se dođe do što boljeg rešenja- kaže za Dnevnik inspektor drumskog saobraćaja za opštinu Ruma Stojša Jovanović i dodaje da se autobuska stanica ne upotrebljava oko tri godine, od odlaska u stečaj i druge firme iz konzorcijuma, ali da nema informacije o toku stečajnih postupaka.

-Zbog problema koji postoji s autobuskom stanicom, jer opština nije njen vlasnik, pojedina autobuska stajališta koja se koriste za gradski i prigradski saobraćaj, u međuvremenu su rešenjem opštinskog veća preimenovana tako da mogu da se koriste i za međugradski saobraćaj.   To su dva stajališta u Glavnoj ulici, a po  jedno  u Železničkoj i u Orlovićevoj ulici. Traži se  rešenje i kako bi građani imali gde da se informišu o polascima i dolascima autobusa.  Opština nastavlja s pokušajima da se ishoduje neko rešenje u korist građana. Šta će biti i kako će biti veliko je pitanje-kaže Jovanović – Takođe, najavljuje inspektor, u izgledu je unapređenje gradskog i prigradskog prevoza koji na teritoriji opštine Ruma, po utvređnom redu vožnje, po ugovoru koji je zaključen i  važi do 31. decembra ove godine,obavlja firma Masterbus iz Rume.

Stečaj nad firmom Korzo, koji je vođen u sremskomitrovačkom Privrednom sudu, po saznanjima Dnevnika, završen je pre skoro dve godine, kada je sudskim rešenjem Autobuska stanica Ruma vraćena pod skute Ministarstva privrede. To je potvrđeno i u odgovorima Ministarstva privrede na naša pitanja u vezi sa slučajem rumske autobuske stanice.

-Privredni sud u Sremskoj Mitrovici je 16. decembra 2014. zaključio stečajni postupak nad „Korzo“ AD Ruma i doneo rešenje kojim se preostali stečajni višak koji je evidentiran u završnom računu stečajnog upravnika, a koji čine pokretne stvari i nepokretnosti: zgrada Autobuske stanice Ruma sa zemljištem, zemljište uz auto-put E-70, odnosno parking prostor uz Motel Uzelac Ruma i objekat Letnji mir Ruma sa zemljištem, ustupljen je Agenciji za privatizaciju- piše u dopisu Ministarstva privrede, dostavljenom novinaru Dnevnika.

Sudskim rešenjem o zaključenju stečaja nad firmom Korzo, pokrenutog 14. aprila 2006. godine, njen stečajni upravnik, Agencija za privatizaciju, bila je ovlašćena da nastavi postupke koje je stečajni dužnik vodio pred sudovima i organima uprave.

Ovaj posao je ,navodi ministarstvo, nakon stupanja na snagu izmena Zakona o Agenciji za licenciranje stečajnih upravnika preuzela Agencija za licenciranje stečajnih upravnika, pa je tako  nastavila spor u upravnom postupku koji se odnosi na ispravku greške u javnim knjigama o evidenciji nepokretnosti. „Ministarstvo privrede, u saradnji sa Agencijom za licenciranje stečajnh upravnika i Agencijom za vođenje sporova u postupku privatizacije, radi intenzivno na rešavanju pitanja koja su ostala nerešena nakon ovog, ali i drugih, postupka privatizacije i stečaja“.

Ministarstvo privrede : Razmatramo zakonske mogućnosti i načine da se autobuska stanica u Rumi što pre stavi u funkciju!

„Ministarstvo privrede je u komunikaciji sa lokalnom samoupravom, koja je već pokazala inicijativu da se ovo pitanje reši. Zato Ministarstvo, svesno potreba i problema građana Rume i okoline, već razmatra sve zakonske mogućnosti i načine, da se autobuska stanica u Rumi što pre stavi u fukciju i tako reši veliki problem građana opštine. O svim rešenjima javnost i građani Rume će biti obavešteni-poručuju iz Ministarstva privrede

Hronološka digresija od četiri i po decenije, po informacijama u dopisu, pokazuje da je izgradnja autobuske stanice počela u maju 1974. godine, na osnovu ugovora o zajedničkoj izgradnji koji je zaključen između dva tada društvena preduzeća, „Mitrotransa“ Sremska Mitrovica-OOUR „Rumatrans“ Ruma i Ugostiteljskog preduzeća „Korzo“ Ruma.  Kasnije, 12.februara 2004,  kako je precizirano „tada već većinski privatno preduzeće Rumatrans i preduzeće Korzo, zaključili su i ugovor o zajedničkom korišćenju autobuske stanice u Rumi. Povratakom u  2003. godinu stiže se do „berzanske“ privatizacije „Rumatransa“, a sledeći korak unazad vodi  do rešenja tadašnjeg Ministarstva za privredu i privatizaciju kojim je verifikovalo procenjenu ukupnu vrednost osnovnog kapitala „Rumatrans“ iz Rume posle završenog prvog kruga svojinske transformacije – sticanje akcija po osnovu upisa, sa stanjem na dan 28. decembra 2000. godine. Evo, uostalom,  informacija koje je Ministarstvo privrede omogućilo Dnevniku, o slučaju   privatizacije preduzeća „Rumatrans“ i  stečaja preduzeća „Korzo“ iz Rume, a vezano za pitanje autobuske stanice u Rumi , nakon što ih je, kako je  navedeno u dopisu,  pribavilo  uvidom u dokumentaciju preuzetu gašenjem Agencije za privatizaciju.

„Ovim rešenjem je preostali društveni kapital prenet na Akcijski fond Republike Srbije 33.491 akcija, dok je 11.164 akcija u vlasništvu Fonda PIO,  čime je postupak privatizacije  privrednog društva  „Rumatrans“  pred tadašnjim Ministarstvom za privredu i privatizaciju okončan.

U skladu sa ovlašćenjima koja su u to vreme bila propisana Zakonom o Akcijskom fondu, Agencija za privatizaciju je 26. avgusta 2003. godine donela Odluku o metodu prodaje akcija na finansijskoj berzi i dostavila Akcijskom fondu nalog za prodaju 33.491 akcija u vlasništvu ovog fonda i 11.164 akcija u vlasništvu Fonda PIO.

Sve akcije u vlasništvu ova dva fonda (44.655 akcija), kupilo je na Beogradskoj berzi 15. septembra 2003. godine pravno lice „Borovica transport“ d.o.o. iz Rume. Ovom prodajom ostvaren je prihod od 23.041.980,00 dinara, koji je prenet budžetu Republike Srbije i Fondu PIO.

Promet akcija na Beogradskoj berzi je, u skladu sa zakonom i Pravilima poslovanja Beogradske berze, slobodan i prilikom kupoprodajne transakcije, kao što je ova koju je sproveo Akcijski fond, ne zaključuje se ugovor, što je bila praksa prilikom privatizacije društevnog kapitala u skladu sa Zakonom o privatizaciji. Stoga, nije postojala mogućnost da Agencija za privatizaciju ili Akcijski fond vrše dalju kontrolu poslovanja ovog privrednog društva.

Uvidom u javno dostupnu iformaciju na internet stranici Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti (www.crhov.rs) na dan 07.10.2016. godine, konstatovano je da je većinski vlasnik akcija „Rumatrans“ a.d. Ruma, pravno lice „MLD Transport“ d.o.o. iz Rume, sa vlasništvom od 57,25% od ukupnog broja akcija.

S obzirom na ovu činjenicu i strukturu vlasništva, „MLD Transport“ d.o.o. iz Rume ima najznačajniji uticaj na donošenje odluka o daljem poslovanju privrednog društva „Rumatrans“ a.d. Ruma“.

„-KORZO- RUMA-Stečaj  nad  stečajnim dužnikom ‘Korzo“’ Ruma pokrenut je Rešenjem Trgovinskog suda u Sremskoj Mitrovici 14. aprila 2006. godine, a za stečajnog upravnika imenovana je Agencija za privatizaciju;

Privredni sud u Sremskoj Mitrovici je 16. decembra 2014.g. zaključio stečajni postupak nad „Korzo“ AD Ruma i doneo rešenje kojim se  preostali stečajni višak koji je evidentiran u završnom računu stečajnog upravnika, a koji čine pokretne stvari i nepokretnosti: zgrada Autobuske stanice Ruma sa zemljištem, zemljište uz auto-put E-70, odnosno parking prostor uz Motel Uzelac Ruma i objekat Letnji mir Ruma sa zemljištem, ustupljen je Agenciji za privatizaciju.

Agencija za privatizaciju bila je ovlašćena da nastavi postupke koje je stečajni dužnik vodio pred sudovima i organima uprave. Ovaj posao je nakon stupanja na snagu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za licenciranje stečajnih upravnika preuzela Agencija za licenciranje stečajnih upravnika, pa je tako nastavila spor u upravnom postupku koji se odnosi na ispravku greške u javnim knjigama o evidenciji nepokretnosti.

Ministarstvo privrede je u komunikaciji sa lokalnom samoupravom, koja je već pokazala inicijativu da se ovo pitanje reši. Zato Ministarstvo, svesno potreba i problema građana Rume i okoline, već razmatra sve zakonske mogućnosti i načine, da se autobuska stanica u Rumi što pre stavi u fukciju i tako reši veliki problem građana opštine. O svim rešenjima javnost i građani  Rume  će biti obavešteni“.

Posmatrano sa strane, udes rumske autobuske stanice bio bi, čini se, jedan u mnoštvu našeg epskog tranziciono stečajnog ciklusa, da nije nevolja s kojima se svakodnevno suočavaju građani, a zapuštenost nekad lepe zgrade je, srećom, još sasvim površna, pa bi metla, krpa i kosilica očas učinili da bude kao nova.

Ključno pitanje, da li okončanje stečaja nad  firmom „Korzo“  pred sremskomitrovačkim  Privrednim sudom , znači i povratak autobuske  stanice „kući“, ipak tek čeka odgovor.

Meštane, naravno, ne zanimaju mnogo društveno istorijske i druge peripetije koje su doprinele da od tranzicije bivše društvene imovine građanima pripadne samo muka i  smatraju da bi autobusku stanicu trebalo ustupiti gradu Ruma, jer po njima, stajališta za međugradski saobraćaj  u tri rumske ulice, daleko su od pravog  rešenja.

Nije jasno zašto ova situcija nije rešena  nakon okončanja stečaja nad firmom Korzo i sudske odluke  da se autobuska  stanica ustupi  državi, odnosno njenoj  Agenciji za privatizaciju ,a čije je  nadležnosti nakon što je ugašena, početkom ove godine  preuzelo Ministarstvo privrede.

 

Prijatelji sajta