Mobingovanje Srbije

PIŠE: Nikola Todorović

Pridruživanje Evropskoj uniji definiše se kao prihvatanje prava i obaveza na kojima se zasniva, kao i njenog institucionalnog okvira poznatog pod nazivom pravne tekovine. Očekivano i logično. Ali očito za Srbiju postoji i dodatni, posebni režim.

Euforično, pa posustalo, najavljivanje otvaranja prvog poglavlja u pregovorima ne otkriva stvarni domet toga na dugom, iscrpljujućem putu pred Srbijom. Pravne tekovine su podeljene na 35 poglavlja koja obuhvataju široke aktivnosti države od ekologije do spoljne politike.

Neka nose pravo veta, pa zastoj u pregovorima o njima može da blokira i čitav proces kao što je slučaj sa često pominjanim poglavljem 23, koje sadrži reformu pravosuđa. Kao pokazatelj da je spremna da se otvori ovo poglavlje Srbija je poslala Evropskoj komisiji treći, po redu, nacrt Akcionog plana, koji je iz Brisela vraćen na doradu.

Kako će izgledati vreme posle otvaranja poglavlja 23? Hrvatska je nagovestila da je to prilika da traži da se suzi nadležnost srpskog suda za ratne zločine, koja obuhvata i njeno područje. Ko će sve i šta tražiti u pojedinim poglavljima?

Rastegljive koordinate uslova za prijem Srbije, po opštoj oceni, crta prvenstveno Nemačka. To se moglo zaključiti i kada je pre par godina u Beogradu delegacija parlamentaraca Hrišćansko demokratske unije, partije na čijem je čelu nemačka kancelarka, iznela sedam “očekivanja” od Srbije.

U njima je, između ostalog, “krivično gonjenje napada na zgradu ambasade Nemačke”, prilikom mitinga protiv proglašenja nezavisnosti Kosova. Takođe i pomirenje sa susedima koje uključuje, kako je nemačka delagacija iznela, “poziciju Evropske unije da je masakr u Srebrenici genocid”.

Nameće se asocijacija sa nedavnom britanskom rezolucijom o Srebrenici, koja je srećom zaustavljena ruskim vetom u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija. Odmah zatim Evropski parlament je doneo svoju rezoluciju o Srebrenici uz osudu ruskog veta. Uz takvu predigru, sramni napad na srpskog premijera u Srebrenici nije iznenađenje.

U dokumentima sa načelima za pregovore, u delu koji govori o “sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova”, traži se da se dve strane ne ometaju međusobno na njihovom evropskom putu. U ugovoru o Evropskoj uniji navodi se da države podnose zahtev za članstvo.

Da li to znači da predstoji zvanični zahtev da Srbija prihvati stolicu za Kosovo u Ujedinjenim nacijama? U poslednje, 35 poglavlje, koje se inače vodi kao “ostala pitanja”, za Srbiju je stavljen odnos Beograda i Prištine od kojeg zapravo zavisi ceo pregovarački proces.

I bez ovakvog uslovljavanja, procedura pristupanja je dovoljno komplikovana tako da je, na primer, za otvaranje i zatvaranje poglavlja potrebna jednoglasna saglasnost članica Evropske unije. U nizu koraka, pri samom kraju njihovog ostvarivanja, predviđena je i saglasnost pomenutog Evropskog parlamenta.

Prijatelji sajta