Ratni bilten tranzicije

PIŠE: Nikola Todorović

Postepeno ali sigurno propadanje obično se ilustruje eksperimentom u kojem žaba ne oseća zagrevanje vode i tako dočeka kraj. U našem slučaju žrtva je svesna, ali, uprkos tome, deluje prilično nemoćno.

Skovan je za nju birokratski termin. Trancizioni gubitnik nije junak novog doba, snalažljiv makar i kontroverzno. Kako se može zaključiti, nesnalažljivost je prilično masovna i liči na averziju prema novim obrascima.

Vlast poziva da se više radi i na promenu svesti, što nekako odgovornost prebacuje na građane kojima, tako, nedostaje samo dobra volja. Sistem je, dakle, fer i logičan. Kao na suđenju, najbolja provera izrečenog je poređenje sa realnošću.

Pominju im se kao uzor radne navike i etika sa drugih, zapadnih, prostora. Zašto nije onda, pre svega, pomenuto i , na primer, kako je to napisano u američkoj Deklaraciji o nezavisnosti, da su svi ljudi stvoreni jednaki i da im je Tvorac dao kao neotuđivo pravo da teže sreći.

Ne preživljavanju, koje podalje drži elementarne egzistencionalne potrebe – adekvatno lečenje, ishranu, bolje obrazovanje, odmor, sigurnost za sebe i porodicu. To liči na bilten nasilja, u ratu bar postoji obaveza da se prebroje žrtve i utvrde krivci.

120503_Exp_Scream-EX.jpg.CROP.rectangle3-large

Foto: slate.com – Munk – Vrisak

U istraživanju predstavljenom letos (Centar za slobodne izbore i demokratiju), na pitanje: kako trenutno živite vi i vaša porodica – 11 odsto je reklo – nepodnošljivo, 31 – teško podnošljivo, podnošljivo- 27, četvrtina srednje, a 6 odsto- dobro. Ubedljivo najveću zabrinutost kod građana (Beogradski centar za bezbednosnu politiku) izaziva nezaposlenost.

U istraživanju, objavljenom nešto ranije od navedenih (Nova srpska politička misao), postavljeno je i pitanje: da li biste ohrabrivali svoje dete da se odseli iz zemlje, ukoliko bi za to imalo priliku. Oko 60 odsto je odgovorilo- da, desetak odsto ne zna, odnosno, nema stav.

Koliki je “zamor materijala” koji je u tranziciji ? Srbija je, pokazuju brojke, otprilike trećepozivac.

Zavod za statistiku, saopštavajući nedavno podatke za prošlu godinu, precizirao je da je prosečna starost građana u Srbiji 42, 6 godina(bez podataka za prostor Kosova i Metohije).

Stručnjaci opisuju da, kao posledica negativnog prirodnog priraštaja, odnosa rođenih i umrlih, u Srbiji godinama nestane po jedan grad.

Kada se sumnja u vrednost nekog procesa obično se metaforično kaže da su sve stanice pogrešne ukoliko voz ide u pogrešnom pravcu. Svako može da pogleda kroz njegov prozor i prema prizorima koji promiču donese svoj zaključak.

Prijatelji sajta