Rio Tinto i mi – kako skuvati litijumsku žabu

Izvor: https://peticije.kreni-promeni.org/ , CINS, N1, Nova S, RTS, Direktno.

(kompilacija medijskih tekstova i izveštaja)

Građani Srbije pokrenuli su peticiju radi zabrane projekta izgradnje rudnika litijuma i metloprerađivačkog kompleksa u dolini Jadra, koji bi , po tvrdnjama stručnjaka iz oblasti ekologije, katastrofalno uticao na životnu sredinu u tom delu zemlje i celoj Srbiji, a koji bi, ukoliko dobije odobrenje države, realizovala multinacionalna kompanija Rio Tinto koja već sprovodi istraživanja oko Loznice i na drugim lokacijama za koje ima dozvolu.

Link za peticiju : https://peticije.kreni-promeni.org/petitions/stop-rudniku-litijuma-rio-tinto-mars-sa-drine

Pohod Rio Tinta na loznički kraj s ciljem izgradnje rudnika litijuma, izazvao je negodovanje meštana i ogorčenje udruženja „Ne damo Jadar“, čiji su protesti sve češći i sve masovniji. Neizvesnoj ekološkoj budućnosti otvoreno se protive građani širom Srbije s vrlo jasnom argumentacijom stručne javnosti za odlučno NE spornom litijumskom „Projektu Jadar“.

Dekan Šumarskog fakulteta profesor Ratko Ristić je u decembru 2020. godine izjavio gostujući u “Utisku nedelje” na Novoj S, https://nova.rs/vesti/drustvo/rio-tinto-bi-jadar-brzo-pretvorio-u-mrtvu-reku-toksicnu/ da će “Projektom Jadar“ kompanije Rio Tinto, koja planira da proizvodi litijum u blizini Loznice, biti obuhvaćeno preko 2.000 hektara zemljišta, te da je sedam do osam miliona evra godišnje, koliko bi država ubirala od eksploatacije litijuma, „bedna suma“ za gubitak tolikog zemljišta.

„Ta zemlja predstavlja izuzetan prirodan resurs. Tamo će biti formirana neka deponija jalovine visine 40 metara, dužine nekoliko stotina metara i širine par stotine metara. Pritom, Loznica je grad koji ima jednu ekološku bombu, to su ostaci nekadašnjeg giganta „Viskoza“. Tamo je uskladišteno stotine kubnih metara hlorovodonične i sumporne kiseline i još niko nije počeo sa eliminacijom tog izuzetno opasnog otpada“, upozorio je profesor Ristić. 

Govoreći na ekološkom protestu „Ustanak za opstanak – narod protiv Rio Tinta“, održanom sredinom septembru u Beogradu profesor Ristić je rekao: „Smeta nam što bi neko uništio hektare plodnog zemljišta, što bi napravio deponije najtoksičnijih materijala, što bi trajno ugrozio najbolje rezreve podzemnih voda i ugrozio vodosnabdavne Šapca i grada Beograda“.

Profesor Ristić je takođe ukazao da predstavnici vlasti nazivaju “neznalicama” sve one koji se protive dolasku Rio Tinta i kopanju jadarita i litijuma u dolini Jadra. 

Protest su podržale mnoge javne ličnosti, među kojima i glumci Petar Božović, Svetlana Ceca Bojković, Anita Mančić, Seka Sablić, arhitekta Dragoljub Bakić i drugi.

“Ko će odlučivati o budućnosti naše zemlje, naših ljudi, naše prirode, naših života. Da li će to biti strani investitori koji će seći naše šume, sputavati neše reke i gurati ih u cevi, bušiti našu zemlju i istisnuti život iz nje, a ostaviti iza sebe otrov. Da li će to biti Rio Tinto koji će nam određivati dnevnu dozu vazduha – preneo je sajt “Direktno. ”, poziv za učešće na protest koji je građanima uputila glumica Anita Mančić. https://direktno.rs/vesti/drustvo-i-ekonomija/370080/ekoloski-ustanak-glumica-anita-mancic-poziv.html

Sajt „Direktno.“ preneo je i ekološku poruku glumice Svetlane Bojković: „Dragi građani naše lepe Srbije, ne zaboravite da po Ustavu svi mi imamo prava na zdravu životnu sredinu. Ali, pored već postojećih zagađivača, planira da nam dođe ozgloglašena kompanija Rio Tinto, koja bi otpočela eksploataciju rudnika litijuma u dolini reke Jadar. Dolazak Rio Tinta otvorio bi vrata svima koji bi da očiste svoju zemlju od zagađenja, pa bi Srbija tako bila pretvorena u jednu veliku deponiju. U ime čega se to radi? U ima napretka ekonomije, profita? Nema praštanja za trovanje prirode. To je zločin koji se ne prašta. Naš opstanak zavisi od zdrave prirodne sredine, kakav ćemo vazduh udisati i kakvu vodu piti. “ zaključila je Bojković. https://direktno.rs/vesti/drustvo-i-ekonomija/370080/ekoloski-ustanak-glumica-anita-mancic-poziv.html

Vlast , međutim, tvrdi , s druge strane, da „Projekat Jadar“ donosi dobrobit Srbiji i da je veoma koristan za sve građane i da nema bojazni od ekološke katastrofe. 

 U Privrednoj komori Srbije 29. oktobra je predstavljena Studija o ekonomskom uticaju „Projekta Jadar“,a predstavio je, kako je prenela Radio televizija Srbije (RTS) https://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/drustvo/4569198/rio-tinto-studija-ekonomski-uticaj.html:“ , profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Lončar u ime autora studije „Peterhof Consulting d.o.o“.

Profesor Lončar je „objasnio da su analizu radili na osnovu podataka i planova o realizaciji projekta koje im je dostavila kompanija „Rio Tinto“ i da se radi samo o analizi ekonomskog uticaja“.“ Lončar je podsetio da je projekat „Jadar“ započet 2004. godine otkrićem jadarita, jedinstvenog minerala koji sadrži važne industrijske elemente – litijum i bor“. Naveo je da je „od tada je „Rio Tinto“ proveo više od 10 godina i uložio više od 25 miliona dolara usavršavajući tehnologiju prerada novog minerala.“.

„Ukoliko bi kompanija „Rio Tinto“ realizovala projekat „Jadar“, planirana vrednost te investicije iznosi 2,4 milijarde dolara, projekat bi doprineo bruto dodatoj vrednosti u iznosu od 1,5 milijardi dolara godišnje, direktno bi zaposlio 1.170 radnika, a indirektno još 3.950, pokazala je Studija o ekonomskom uticaju tog projekta“. Lončar je kazao da će rudnik Jadra moći da proizvodi približno 58.000 tona litijum-karbonata, 160.000 tona borne kiseline i 255.000 tona natrijum-sulfata kao nusproizvode.

Ukupni godišnji doprinos projekta privredi procenjuje se na 2,9 odsto BDP-a, uzimajući u obzir lanac snabdevanja i efekte potrošnje.

Projekat bi podržao 5.120 radnih mesta direktno i indirektno, a prosečna neto zarada u rudniku iznosila bi 1.222 dolara, piše u studiji.

Plate zaposlenih u Jadru bi, navodi se u studiji, bile za 40 odsto veće u poređenju sa trenutnim prosečnim neto zaradama u rudarskom sektoru u Srbiji.

Porezi iz projekta Jadar doprineli bi budžetu sa prosečnim godišnjim iznosom od 133 miliona dolara.

U planu kompanije je se stvori nacionalni lanac vrednosti, a to podrazumeva da se ovde iskopava litijum i da se u našoj zemlji prave gotovi proizvodi, a ne toliko da se orijentiše na izvoz, izvestila je Radio televizija Srbije.

U julu ove godine Skupština Loznice je usvojila prostorni plan u kom “Projekat Jadar“ kompanije Rio Tinto , prvi put postoje deo nekog zvaničnog dokumenta, što je izazvalo revolt građana, koji su ubrzo potom počeli da prikuljaju potpise za povlačenje spronog prostornog plana i pojačali aktivnosti radi internacionalizovanja problema. Krajem oktobra je u znak podrške meštanima jadarskog kraja, u Loznici i Gornjim Nedeljicama boravila poslanica Evropskog parlamenta Viola fon Kramon.
Mediji mesecima unazad izveštavaju o tome da na lokaciji oko Loznice, kompanija Rio Tinto uveliko otkupljuje zemljište od meštana, preko svog srpskog predstavništva Rio Sava.

Centar za istraživačko novinarstvo CINS je o dešavanjima na tom području izvestio u tekstu „Kako je Rio Tinto kupovao Loznicu-od gosta na slavi do neprijatelja“. https://www.cins.rs/kako-je-rio-tinto-kupovao-loznicu-od-gosta-na-slavi-do-neprijatelja/

„Metar kvadratni kuće u ovom kraju sada može da se proda za oko 470 evra, dok kvadrat u garaži, ostavama, svinjcu štali, podrumu vrede oko 200 evra. Dodatno se plaćaju ograde, kapije, betonske staze u dvorištu, a svako ko proda kuću dobija dodatnih 5000 evra. Postoji i bonus za one koji se isele u prvih četiri meseca od dobjanja ponude- dodatnih nekoliko hiljada evra.

Prodate kuće danas izgledaju poput ruševina iz rata zato što njihovi vlasnici odnose crepove, prozore i vrata“, piše u istraživačkom tekstu koji je CINS objavio na svom sajtu.

„Podaci do kojih je CINS došao i razgovori sa meštanima, aktivistima i predstavnicima Rio Tinta pokazuju kako je ova firma godinama davala novac lokalnoj zajednici, bila rad gost na slavama meštana, a danas je svojim aktivnostima uspela da zavadi čak i porodice. Način na koji je kompanija prilazila meštanima Miladin Đurđević iz udruženja Ne damo Jadar naziva „mehanizmom kuvane žabe“:

„Ako žabu stavite u vrelu vodu, ona iskoči i pobegne. Ali ako je stavite u hladnu i nastavite da dogrevate, skuvaćete žabu. Tako su oni meštane“.

Podaci Uprave za trezor koje nam je ustupio Podrinjski Anti-Korupcijski Tim (PAKT) pokazuju da je Rio Tinto školama, mesnim zajednicama, Domu zdravlja i Centru za kulturu u Loznici dao preko 11,6 miliona dinara u periodu od 2011. do marta 2020.

Poljoprivredno i šumsko zemljište na području na kojem kompanija Rio Tinto planira da izgradi rudnik jadarita prenamenjeno je u zemljište u građevinskom području. Prenamena je izvršena na zahtev Grada Loznice, dok je taksu za prenamenu platila kompanija Rio Tinto, iako u tom trenutku nije bila vlasnik zemljišta, utvrdile su novinarke CINS-a.

„Od 2004. oni su tu došli i studirali su mentalitet naroda, porodična stanja, ko ima kakve probleme, psihološke profile ljude, dolazili su na slave, na veselja“, kaže Nebojša Petković, član Udruženja.

Međutim, u jednom trenutku se sve menja. Aktivisti sa kojima smo razgovarali kažu da je do pobune došlo zbog prenamene zemljišta, u jesen prošle godine, bez znanja ljudi. Naime, na zahtev Grada Loznice poljoprivredno i šumsko zemljište na području gde je planiran rudnik promenjeno je u zemljište u građevinskom području, pokazuju rešenja katastra u koje je CINS imao uvid. Taksu za prenamenu platila je kompanija Rio Tinto, iako u tom trenutku nije bila vlasnik zemljišta“. (CINS) Ceo tekst pročitajte na sajtu CINS-a https://www.cins.rs/kako-je-rio-tinto-kupovao-loznicu-od-gosta-na-slavi-do-neprijatelja/

”Posledice su osetili lokalni vlasnici zemlje na dotičnom području. Prenamena je više nego duplirala porez koji će vlasnici zemlje plaćati i dovela u pitanje mogućnost korišćenja tog zemljišta u poljoprivredne svrhe, objasnio je za CINS Miroslav Mijatović iz Podrinjskog Anti-Korupcijskog Tima (PAKT).

Rio Tinto će takođe moći da izgradi deponiju za odlaganje otpada iz rudnika na plodnom zemljištu koje se nalazi u blizini planiranog kopa, što će kompaniji smanjiti troškove odlaganja otpada po cenu uništenja poljoprivrednog dobra. Izgradnja deponije na tom mestu omogućena je izmenom Prostornog plana područja posebne namene koji na inicijativu Rio Tinta izrađuje Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Istraživanje je takođe pokazalo da je Rio Tinto godinama ulagao u „odobrovoljavanje lokalne zajednice“ po pitanju izgradnje rudnika jadarita u okolini Loznice.

Pozivajući se na podatke Uprave za trezor CINS piše da je Rio Tinto školama, mesnim zajednicama, Domu zdravlja i Centru za kulturu u Loznici dao preko 11,6 miliona dinara u periodu od 2011. do marta 2020“ navodi se, pored ostalog, u tekstu CINS-a.

Ceo tekst pročitajte na sajtu CINS-a https://www.cins.rs/kako-je-rio-tinto-kupovao-loznicu-od-gosta-na-slavi-do-neprijatelja/

Prijatelji sajta