Visoki savet sudstva: Povući predloženi tekst izmena Ustava Srbije

-Ministarstvo pravde Srbije, predloženim rešenjima radnog teksta amandmana na Ustav manifestuje intenciju da umanji postojeći nivo garancija nezavisnosti i samostalnosti sudova i tužilaštava , a ugrožena je i vladavina prava kao osnovno načelo Ustava, koje se ostvaruje podelom vlasti i nezavisnošću sudske vlasti – upozorio je Visoki savet sudstva (VSS) u pravnoj analizi predloženih ustavnih izmena , objavljenoj na svom sajtu.

U analizi VSS-a je navedeno, pored ostalog, da „izvršna vlast treba da se izjasni da li predstojeća izmena Ustava, po njihovoj inicijativi, podrazumeva i skraćenje mandata i, ili, reizbor nosilaca pravosudnih funkcija“.

„Značajan deo radnog teksta amandmana Ministarstva pravde na Ustav je u suprotnosti sa Nacionalnom strategijom reforme pravosuđa za period 2013-2018. godine, a mnogobrojna predložena pozitivna rešenja potpuno su derogirana drugim predlozima amandmana , posebno onim koji se odnose na sastav i način odlučivanja u Visokom savetu sudstva.“

Predloženim rešenjem, kako se navodi u pravnoj analizi, devalvira se uloga i značaj sudija u Visokom savetu sudstva u toj meri da bi „sudije služile samo za obezbeđenje kvoruma“, zbog čega taj organ sudske vlasti koji odlučuje o svim pitanjima koja se tiču položaja sudova i sudija ,ne bi mogao biti garant samostalnosti i nezavisnosti sudova i sudija.

S obzirom da se predlaže i izmena naziva najvišeg suda , umesto sadašnjeg Vrhovnog kasacionog suda u Vrhovni sud Srbije, kao i donošenje Ustavnog zakona za sprovođenje amandmana na Ustav, koji stupaju na snagu danom proglašenja, a kako sudije i tužioci imaju izuzetno loša iskustva sa tumačenjem i sprovođenjem prethodnog ustavnog zakona, na osnovu koga je sproveden reizbor 2009. godine, neophodno je, navodi Visoki savet sudstva , da se nacrt teksta Ustavnog zakona, ponudi javnosti zajedno sa predlogom izmena Ustava.

Visoki savet sudstva u analizi predloga amandmana za izmenu sastava i broja tog tela , ističe da „sudije ne bi trebalo da predstavlja neko ko nije sudija i ko je izabran od druge grane vlasti“.

Predloženo je, naime, da Visoki savet sudstva umesto jedanaest, ima deset članova,od kojih bi Narodna skupština birala, umesto sadašnja dva, čak pet članova, na predlog odbora za pravosuđe iz reda istaknutih pravnika, dok se broj članova iz reda sudija, koje biraju sudije, smanjuje sa šest na pet.

-Kada se tome doda da se predsednik Visokog saveta sudstva, bira među članovima koji nisu sudije i da se odluke donose glasovima najmanje pet članova među kojima i predsednika saveta kome se daje takozvani „zlatni glas“, onda je jasno da odluke mogu biti donete bez ijednog glasa članova iz reda sudija. Takvim načinom odlučivanja, može se dogoditi da o svim bitnim pitanjima za položaj sudija izbor, razrešenje, disciplinska odgovornost, materijalni položaj, odluke donose članovi saveta koji nisu sudije, što dovodi do povećanja uticaja zakonodavne vlasti na sudstvo-navodi Visoki savet sudstva i ukazuje da to telo u takvom sastavu ne može da garantuje samostalnost i nezavisnost sudova i sudija.

Predložena rešenja su, kako se navodi, „suprotna evropskim standardima sadržanim u Mišljenju Savetodavnog veća evropskih sudija i preporukama GRECO komiteta Saveta Evrope“, a Visoki savet sudstva je najviši organ sudske vlasti, koji odlučuje o svim pitanjima koja se tiču položaja sudova i sudija i koji treba da obezbedi samostalnost i nezavisnost sudova i sudija. Po stavu Visokog saveta sudstva, to telo treba da ima 11 članova, od kojih je 7 sudija neposredno izabranih od svojih kolega, dok preostala četiri, može da bira Narodna skupština, dva iz reda univerzitetskih profesora prava koje predlaže akademska zajednica, a dva na predlog odbora za pravosuđe, posle okončanog javnog konkursa.

Pojam „istaknuti pravnik“ je, kako se ocenjuje u ovoj analizi, „krajnje neodređen i zavisi isključivo od onoga ko vrši procenu, te kao takav, ostavlja široku mogućnost zloupotrebe“.

Na kraju svoje detaljne pravne analize, Visoki savet sudstva zaključuje da Radni tekst amandmana Ministarstva pravde na Ustav , „ne može predstavljati polaznu osnovu za kvalitetnu javnu raspravu“ i predlaže da se „ponuđeni tekst povuče“.

U izradu novog inicijalnog predloga treba da se uključe predstavnici nauke iz oblasti ustavnog prava, a javna rasprava o novom predlogu da se organizuje tek nakon što ga razmotri Komisija za sprovođenje Nacionalne strategije reforme pravosuđa, poručuje Visoki savet sudstva.

Izvor: Sajt VSS

Prijatelji sajta