Zaštitnik građana: Zabrinjavajuće stanje ljudskih prava u Srbiji tokom 2014

Stanje ljudskih prava u Srbiji tokom 2014 godine bilo je zabrinjavajuće-navodi se u Redovnom godišnjem izveštaju za 2014. godinu Zaštitnika građana.

Po oceni Zaštitnika, „ administracija u Srbiji je prekobrojna, neorganizovana, u njoj vlada politizacija“

– Stanje vladavine prava i pravne sigurnosti, poštovanje principa „dobre uprave“, organizacija i kapacitet administracije, primena zakona i, povrh svega – ekonomska situacija, bili su takvi da nisu obezbedili nivo poštovanja prava građana potreban za dostojanstven život svih. Neka od prava građana, međutim, pored teškoća u praktičnom ostvarivanju, dodatno su normativno ograničena, odnosno sužena izmenama propisa, na štetu ekonomski najranjivijih građana, često čak i na formalno-pravno sporan način. Tome je  sigurno doprinela činjenica da su gotovo svi zakoni tokom izveštajnog perioda u Narodnoj skupštini doneti po hitnoj proceduri, na šta je ovaj organ upozoravao.Unapređenja po pojedinim pitanjima u oblastima kao što je zdravstvo nisu uspela da promene opštu ocenu, ali su vredna hvale-navodi se u izveštaju.

Konstatovano je  da „građani nisu, kao ni ranijih godina, zbog organizacionih slabosti u radu administracije, pred organima vlasti u potpunosti i u razumnim rokovima ostvarivali sva prava koja im garantuje pravni poredak“.

-Organi vlasti u visokom procentu (približno 90 odsto ) otklanjali su propuste u radu na štetu prava građana koje je u postupcima kontrole utvrđivao Zaštitnik građana.

U državi nije do kraja uspostavljen funkcionalan horizontalno i vertikalno razgranat sistem otklanjanja nepravilnosti u kome bi Zaštitnik rešavao samo izuzetne nepravilnosti i nezakonitosti na štetu prava građana (što je inače koncept institucije ombudsmana). Nemajući dostupnu i delotvornu mogućnost da problem izlože i reše na nižem nivou, građani se u više od 50 odsto  slučajeva obraćaju Zaštitniku kao prvoj, a ne poslednjoj kontrolnoj instanci.

Najveći broj pritužbi građana (44 odsto od svih primljenih ) odnosi se na neblagovremen rad administracije, nemaran odnos prema poslu, očigledno pogrešnu primenu prava i druge propuste iz domena „dobre uprave“.

Zakonom o privremenom uređivanju načina isplate penzija , isplata penzija privremeno je „uređena“ tako što je „sadašnjim i zatečenim korisnicima“ – smanjen iznos penzije! Nazivom propisa i jezičkom formulacijom njegovih odredbi nastoji se izbeći njihova pravna i stvarna suština, a to je smanjivanje penzija koje su prethodno stečene i čija je visina utvrđena pravnosnažnim upravnim aktom. Novi zakon, nepovoljniji po građane, ne primenjuje se na konkretne slučajeve donošenjem novih upravnih akata, već penzioneri bez ikakvog pravnog akta faktički dobijaju smanjeni iznos, što otežava pobijanje zakonitosti i pravilnosti takvih faktičkih akata uprave. Tako se jednim propisom i načinom njegove primene snižava i menja međusobni nivo već utvrđenih prava i slabi pravna sigurnost.

Konačno, i takvi propisi, kojima su sužena prava ili nametnute nove obaveze, primenjivani su u pojedinim slučajevima na krajnje nepravilan, nepravičan način:

Zakon o umanjenju neto prihoda lica u javnom sektoru  (poznat kao „zakon o solidarnom porezu“) važio je od 1.1.2014. godine do 1.11.2014. godine i njime su oporezovane mesečne isplate zaposlenima u javnom sektoru veće od određenog iznosa. Međutim, u praksi je solidarni porez naplaćen i zaposlenima čija je zarada, odnosno naknada zarade kasnila više meseci, pa su im u jednom trenutku zaostale zarade isplaćene sve od jednom. Ti su građani višestruko oštećeni – nisu dobijali zaradu, odnosno naknadu zarade više meseci, što im je ugrožavalo egzistenciju, a onda im je na zakasnelu kumulativnu isplatu dugovanih zarada naplaćen solidarni porez kao da pripadaju krugu onih čija su primanja viša od oporezivog iznosa. Posebno je nepravično i daje dodatnu dimenziju diskriminacije žena, to što se u najvećem broju slučajeva radilo o – majkama na porodiljskom odsustvu. Ovaj organ utvrdio je nepravilnost takve naplate solidarnog poreza, ali je Ministarstvo finansija odbilo da izvrši preporuku i da porez naplaćen u ovakvim slučajevima – vrati. Istovremeno, Zakon koji je „solidarno“ oporezovao osnovni prihod sredstava za život – zaradu,  nije oporezovao druge vrste prihoda koje je mnogo pravičnije oporezovati iz razloga društvene solidarnosti, kao što su „nagrade“ i „priznanja“ koje se sastoje u tome da dobitnik „nagrade“  svakog meseca, doživotno, iz javnih izvora dobije određen novčani iznos.

U Godišnjem izveštaju za 2013. godinu ukazivano je na neorganizovanost i nedelotvornost inspekcijskih službi na različitim nivoima vlasti, te predlagano da se normativno bolje uredi inspekcijski postupak, položaj, prava i odgovornosti inspektora i organizacija i koordinacija inspekcijskih službi. Do kraja izveštajnog perioda nije donet zakon o inspekcijskom nadzoru, ali je ušao u proceduru pred Narodnom skupštinom.

Posebno ranjive bile su sledeće grupe i građani: ekstremno siromašni, deca i mladi, osobe sa invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina (među njima najugroženiji su Romi), osobe lišene slobode (uključujući i pacijente u psihijatrijskim bolnicama i korisnike u ustanovama socijalne zaštite domskog tipa), oboleli od teških bolesti, izbegli i raseljeni, tražioci azila i migranti, žene, LGBTI grupe i pojedinci, organizacije i pojedinci zagovornici ljudskih prava, organizacije i pojedinci koji iznose kritične stavove (novinari i drugi).

Na  debati  „Godišnji izveštaj Zaštitnika građana za 2014. godinu – ključni nalazi Zaštitnika građana u očima civilnog društva“,   kako su prenele agencije, Janković je rekao da su u prošloj godini bili   izraženi problemi migranata, najavljujući da će ove godine pokušati sa nacionalnim vlastima i međunarodnim partnerima da nađe uslove za dostojanstveniji život tih ljudi. Kao drugi problem u prošloj godini  istakao je pitanje demokratske i civilne kontrole nad radom službi bezbednosti i oružnih snaga, dodajući da je svetski trend jačanja nadležnosti tajnih službi, ali isto tako i jačanja ovlašćenja organa kontrole.

Učesnici  debate su ocenili  da u 2014. godini mediji nisu bili slobodni, ukazali su na  problem  autocenzure i tendencioznog i navijačkog izveštavanja .

 

kompletan izveštaj na: http://www.ombudsman.rs/ http://www.ombudsman.rs/index.php/lang-sr/izvestaji/godisnji-izvestaji

Prijatelji sajta