Ko previđa, relativizuje, krši, poziva na kršenje Ustava i ustavnog uređenja Srbije, a ko ih štiti?

Naša zemlja – Republika Srbija, što je njeno puno ime, po Ustavu je – suverena država – republika, čija teritorija je jedinstvena i nedeljiva; državna suverenost potiče od građana koji su nosioci suverenosti, zasnovana na vladavini prava i socijalnoj pravdi, načelima građanske demokratije, slobodi mišljenja, izražavanja, savesti, uverenja i veroispovesti, na ljudskim i manjinskim pravima i slobodama i pripadnosti evropskim principima i vrednostima, njen pravni poredak je jedinstven, vlast podeljena na izvršnu, sudsku i zakonodavnu, sa Ustavom u skladu moraju biti svi potvrđeni međunarodni ugovori, državni zakoni, podzakonski propisi i opšti akti, nijedan državni organ, politička organizacija, grupa ili pojedinac ne može prisvojiti suverenost od građana, pred Ustavom i zakonom svi su jednaki

Ustavnost, zakonitost i ljudska i manjinska prava i slobode štiti Ustavni sud Republike Srbije.

Šta znači – republika a šta – suverenost

REPUBLIKA je organizacija države u kojoj je vlast u rukama naroda, a ne jednog vladara ili monarha. (Latinski “res” i “publica”) u bukvalnom prevodu znači “stvar naroda” ili “narodna stvar”.

U današnjem svetu, republika se definiše kao država u kojoj se vlast ostvaruje putem predstavničke demokratije, u kojoj su vlasti razdvojene, a predsednik države je izabran na određeni period.(Vikipedija)

SUVERENOST GRAĐANA – znači da su građani-narod vrhovna suverena vlast u državi i “suverena vlast je vlast koja spolja ne zavisi ni od koje druge vlasti, a unutar države je viša od svake druge vlasti(Žan Boden). SUVERENOST građana je osnov i temelj demokratskog društva:vlast koja proizilazi iz naroda, za narod. Suverenost je nezavisnost države u vršenju spoljašnjih i unutrašnjih poslova. Sloboda, nezavisnost od bilo kakvih spoljanih uticaja na državnu vrhovnu vlast. Koncept suvereniteta izražava opštu imovinu bilo koje države”. (Vikipedija).

Nosioci suverenosti (Ustav Republike Srbije, član 2 ): suverenost potiče od građana koji je vrše referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika. Nijedan državni organ, politička organizacija, grupa ili pojedinac ne može prisvojiti suverenost od građana, niti uspostaviti vlast mimo slobodno izražene volje građana. Osnivanje političkih stranaka je slobodno.

Nedopušteno je delovanje političkih stranaka koje je usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, kršenje zajemčenih ljudskih ili manjinskih prava ili izazivanje rasne, nacionalne ili verske mržnje.

Političke stranke ne mogu neposredno vršiti vlast, niti je potčiniti sebi. Stranci, u skladu sa međunarodnim ugovorima, imaju u Republici Srbiji sva prava zajemčena Ustavom i zakonom, izuzev prava koja po Ustavu i zakonu imaju samo državljani Republike Srbije.

Vladavina prava je osnovna pretpostavka Ustava i počiva na neotuđivim ljudskim pravima. Vladavina prava se ostvaruje slobodnim i neposrednim izborima, ustavnim jemstvima ljudskih i manjinskih prava, podelom vlasti, nezavisnom sudskom vlašću i povinovanjem vlasti Ustavu i zakonu.

Jemstva neotuđivih ljudskih i manjinskih prava u Ustavu služe očuvanju ljudskog dostojanstva i ostvarenju pune slobode i jednakosti svakog pojedinca u pravednom, otvorenom i demokratskom društvu, zasnovanom na načelu vladavine prava.

Odredbe o ljudskim i manjinskim pravima tumače se u korist unapređenja vrednosti demokratskog društva, saglasno važećim međunarodnim standardima ljudskih i manjinskih prava, kao i praksi međunarodnih institucija koje nadziru njihovo sprovođenje.

Teritorija Republike Srbije je jedinstvena i nedeljiva. Granica Republike Srbije je nepovrediva, a menja se po postupku predviđenom za promenu Ustava. Pravni poredak je jedinstven.

Uređenje vlasti počiva na podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

Odnos tri grane vlasti zasniva se na međusobnom proveravanju i ravnoteži. Sudska vlast je nezavisna.

Spoljna politika Republike Srbije počiva na opštepriznatim principima i pravilima međunarodnog prava. Opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava i potvrđeni međunarodni ugovori sastavni su deo pravnog poretka Republike Srbije i neposredno se primenjuju. Potvrđeni međunarodni ugovori moraju biti u skladu s Ustavom!

Niko ne može vršiti državnu ili javnu funkciju koja je u sukobu sa njegovim drugim funkcijama, poslovima ili privatnim interesima. Nijedan državni organ, politička organizacija, grupa ili pojedinac ne može prisvojiti suverenost od građana, niti uspostaviti vlast mimo slobodno izražene volje građana.

 

Pokrajina Kosovo i Metohija je sastavni deo teritorije Srbije, ima položaj suštinske autonomije u okviru suverene države Srbije….

Pokrajina Kosovo i Metohija je sastavni deo teritorije Srbije, ima položaj suštinske autonomije u okviru suverene države Srbije i iz takvog položaja Pokrajine Kosovo i Metohija slede ustavne obaveze svih državnih organa da zastupaju i štite državne interese Srbije na Kosovu i Metohiji u svim unutrašnjim i spoljnim političkim odnosima.

Pred Ustavom i zakonom svi su jednaki. Zbog povrede Ustava razrešava se Predsednik Republike odlukom Narodne skupštine…

Predsednik Republike izražava državno jedinstvo Republike Srbije

Predsednik Republike ne može obavljati drugu javnu funkciju ili profesionalnu delatnost.

Zakletva predsednika:

„Zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti očuvanju suverenosti i celine teritorije Republike Srbije, uključujući i Kosovo i Metohiju kao njen sastavni deo, kao i ostvarivanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda, poštovanju i odbrani Ustava i zakona, očuvanju mira i blagostanja svih građana Republike Srbije i da ću savesno i odgovorno ispunjavati sve svoje dužnosti.“

Predsednik Republike razrešava se zbog povrede Ustava, odlukom Narodne skupštine, glasovima najmanje dve trećine narodnih poslanika.

Jemči se sloboda mišljenja i izražavanja…

Jemči se sloboda mišljenja i izražavanja, kao i sloboda da se govorom, pisanjem, slikom ili na drugi način traže, primaju i šire obaveštenja i ideje.

Svako ima pravo da istinito, potpuno i blagovremeno bude obaveštavan o pitanjima od javnog značaja i sredstva javnog obaveštavanja su dužna da to pravo poštuju.

Svako ima pravo na pristup podacima koji su u posedu državnih organa i organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, u skladu sa zakonom.

Jemči se sloboda misli, savesti, uverenja i veroispovesti, pravo da se ostane pri svom uverenju ili veroispovesti ili da se oni promene prema sopstvenom izboru.

Svako ima pravo na jednaku zakonsku zaštitu, bez diskriminacije.

Zabranjena je svaka diskriminacija, neposredna ili posredna, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političkog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihičkog ili fizičkog invaliditeta.

Ne smatraju se diskriminacijom posebne mere koje Republika Srbija može uvesti radi postizanja pune ravnopravnosti lica ili grupe lica koja su suštinski u nejednakom položaju sa ostalim građanima.

Jemči se mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona.

Zajemčena je zaštita podataka o ličnosti.

Prikupljanje, držanje, obrada i korišćenje podataka o ličnosti uređuju se zakonom.

Zabranjena je i kažnjiva upotreba podataka o ličnosti izvan svrhe za koju su prikupljeni, u skladu sa zakonom, osim za potrebe vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti Republike Srbije, na način predviđen zakonom.

Svako ima pravo da bude obavešten o prikupljenim podacima o svojoj ličnosti, u skladu sa zakonom, i pravo na sudsku zaštitu zbog njihove zloupotrebe.

Svako se smatra nevinim za krivično delo dok se njegova krivica ne utvrdi pravnosnažnom odlukom suda

Niko se ne može oglasiti krivim za delo koje, pre nego što je učinjeno, zakonom ili drugim propisom zasnovanim na zakonu nije bilo predviđeno kao kažnjivo, niti mu se može izreći kazna koja za to delo nije bila predviđena.

Svako ima pravo na ličnu slobodu i bezbednost. Lišenje slobode dopušteno je samo iz razloga i u postupku koji su predviđeni zakonom. Prema licu lišenom slobode mora se postupati čovečno i s uvažavanjem dostojanstva njegove ličnosti.

Trajanje pritvora sud svodi na najkraće neophodno vreme, imajući u vidu razloge pritvora. Posle podizanja optužnice trajanje pritvora sud svodi na najkraće neophodno vreme, u skladu sa zakonom.

Pritvorenik se pušta da se brani sa slobode čim prestanu razlozi zbog kojih je pritvor bio određen. Zabranjena je i kažnjiva upotreba podataka o ličnosti izvan svrhe za koju su prikupljeni, u skladu sa zakonom, osim za potrebe vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti Republike Srbije, na način predviđen zakonom.

Niko ne može biti izložen mučenju, nečovečnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. Niko ne može biti držan u ropstvu ili u položaju sličnom ropstvu.

Zaštita prava na fizičko i psihičko zdravlje, zdravu životnu sredinu …

Svako ima pravo na zaštitu svog fizičkog i psihičkog zdravlja.

Deca su zaštićena od psihičkog, fizičkog, ekonomskog i svakog drugog iskorišćavanja ili zloupotrebljavanja.

Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obaveštavanje o njenom stanju. Svako je dužan da čuva i poboljšava životnu sredinu.

Svima su, pod jednakim uslovima, dostupna sva radna mesta. Republika Srbija stara se o ekonomskoj sigurnosti penzionera. Jemči se autonomija univerziteta, visokoškolskih i naučnih ustanova.

Svako je dužan da čuva prirodne retkosti i naučno, kulturno i istorijsko nasleđe, kao dobra od opšteg interesa, u skladu sa zakonom.Posebna odgovornost za očuvanje nasleđa je na Republici Srbiji, autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.

Svi imaju jednak pravni položaj na tržištu. Strana lica lica izjednačena su na tržištu sa domaćim.

Svako ima pravo na poštovanje dostojanstva svoje ličnosti na radu, bezbedne i zdrave uslove rada, potrebnu zaštitu na radu, ograničeno radno vreme, dnevni i nedeljni odmor, plaćeni godišnji odmor, pravičnu naknadu za rad i na pravnu zaštitu za slučaj prestanka radnog odnosa. Niko se tih prava ne može odreći.

Država jemči ravnopravnost žena i muškaraca i razvija politiku jednakih mogućnosti.

Ljudsko dostojanstvo je neprikosnoveno i svi su dužni da ga poštuju i štite.

Svako ima pravo na slobodan razvoj ličnosti, ako time ne krši prava drugih zajemčena Ustavom. Ljudski život je neprikosnoven.

U Republici Srbiji nema smrtne kazne.

Zabranjeno je kloniranje ljudskih bića.

Svaki oblik trgovine ljudima je zabranjen.

Zabranjen je prinudni rad.

Seksualno ili ekonomsko iskorišćavanje lica koje je u nepovoljnom položaju smatra se prinudnim radom.

Stan je nepovrediv

Niko ne može bez pismene odluke suda ući u tuđi stan ili druge prostorije protiv volje njihovog držaoca, niti u njima vršiti pretres. Držalac stana i druge prostorije ima pravo da sam ili preko svoga zastupnika i uz još dva punoletna svedoka prisustvuje pretresanju. Ako držalac stana ili njegov zastupnik nisu prisutni, pretresanje je dopušteno u prisustvu dva punoletna svedoka.

Ustavni sud štiti ustavnost i zakonitost i ljudska i manjinska prava i slobode.

Sloboda izražavanja može se zakonom ograničiti, ako je to neophodno radi zaštite prava i ugleda drugih, čuvanja autoriteta i nepristrasnosti suda i zaštite javnog zdravlja, morala demokratskog društva i nacionalne bezbednosti Republike Srbije.

Ustavni sud štiti ustavnost i zakonitost i ljudska i manjinska prava i slobode

Ustavni sud je samostalan i nezavisan državni organ koji štiti ustavnost i zakonitost i ljudska i manjinska prava i slobode.

Ustavni sud odlučuje o:

  1. saglasnosti zakona i drugih opštih akata sa Ustavom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima,
  2. saglasnosti potvrđenih međunarodnih ugovora sa Ustavom,
  3. saglasnosti drugih opštih akata sa zakonom,
  4. saglasnosti statuta i opštih akata autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave sa Ustavom i zakonom,
  5. saglasnosti opštih akata organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, političkih stranaka, sindikata, udruženja građana i kolektivnih ugovora sa Ustavom i zakonom.

Pravni poredak Republike Srbije je jedinstven

Ustav je najviši pravni akt Republike Srbije.

Svi zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji moraju biti saglasni sa Ustavom.

Potvrđeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava deo su pravnog poretka Republike Srbije. Potvrđeni međunarodni ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom.

Svi podzakonski opšti akti Republike Srbije, opšti akti organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, političkih stranaka, sindikata i udruženja građana i kolektivni ugovori moraju biti saglasni zakonu.

Statuti, odluke i svi drugi opšti akti autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave moraju biti saglasni sa zakonom.

Svi opšti akti autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave moraju biti saglasni njihovim statutima.

Pojedinačni akti i radnje državnih organa, organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, organa autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave, moraju biti zasnovani na zakonu.

Zakonitost konačnih pojedinačnih akata kojima se odlučuje o pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu podleže preispitivanju pred sudom u upravnom sporu, ako u određenom slučaju zakonom nije predviđena drugačija sudska zaštita.

P.S. Svi navodi su citati dela odredaba Ustava Republike Srbije, koji ima ukupno 206 članova. S obzirom na to da je Ustav najviši pravni akt Republike Srbije, bilo bi dobro da ga pažljivo pročitaju svi punoletni građani, sve odredbe, bukvalno svako slovo. I svi da ga poštuju.

Foto: Paragraf leks – snimak ekrana

Prijatelji sajta