Poverenika slabo čuju

Preporuka Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljuba Šabića da se prestane sa zadržavanjem ličnih dokumenta građana prilikom ulaska u službene zgrade raznih ustanova i institucija, ili mnoge ne dotiče iz određenih razloga, ili je govorio previše tiho, pa ga nisu čuli.

U proteklih mesec dana na terenu kao da nema bitne promene po tom pitanju. Oni koji su zadržavali dokumenta građana, uglavnom su nastavili to da rade, među njima, recimo, Gradska uprava Grada Beograda i Specijalni sud u Beogradu. (preporuke se pridržavaju u Apelacionom sudu u Beogradu)

Poverenik Rodoljub Šabić je, podsetimo, 9. juna ove godine, „pozvao sve koji praktikuju da, prilikom ulaska u njihove službene zgrade, zadržavaju ili kopiraju lična dokumenta građana, da prestanu sa takvom praksom“.

-Shodno čl. 3 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL), zadržavanje ličnih dokumenata predstavlja obradu podataka o ličnosti, a za dopuštenost svake obrade podataka o ličnosti, shodno članu 8 ZZPL, fundamentalna načela su svrsishodnost (podaci se mogu obrađivati samo za utvrđenu svrhu) i srazmernost (mogu se obrađivati samo u meri i na način koji je dovoljan za ostvarenje svrhe).

Ako u nekim situacijama može biti opravdano da službeno lice u javnom ili privatnom sektoru u svrhu preventivne ili eventualno aposteriorne zaštite imovine i lica, vrši identifikaciju lica uvidom u ličnu kartu i eventualno prepiše određene podatke lica (ime, prezime, broj i vrstu lične isprave, vreme i razlog ulaska i izlaska…), to izvesno ne znači da je opravdano da zadržava ili kopira ličnu kartu, jer je to očito nepotrebno za ostvarivanje svrhe obrade-naveo je Šabić u saopštenju, objavljenom na svom sajtu-Povereniku se, kako se napominje, sve češće obraćaju građani povodom činjenice da se pri ulasku u mnoge službene zgrade, i državne i druge, suočavaju sa zahtevom da kod obezbeđenja ostave svoje lične karte.

– Mnoge građane takvi zahtevi s pravom iritiraju i izazivaju im dileme u pogledu osnovanosti i zakonitosti.

Zahtev za zadržavanjem lične karte, u krajnjoj liniji dovodi građane u situaciju da krše Zakon o ličnoj karti, budući da član 21. stav. 1. ovog zakona propisuje da je lice koje je po zakonu dužno da ima ličnu kartu, dužno da istu nosi sa sobom, kao i da je pokaže na zahtev službenog lica ovlašćenog za legitimisanje, a i direktno je suprotan čl. 47. Zakona o privatnom obezbeđenju, koji takođe predviđa samo mogućnost uvida u ličnu kartu, ne i njeno zadržavanje.

Ali, od „apstraktnog“ kršenja Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, Zakona o ličnoj karti i Zakona o privatnom obezbeđenju, ne manje je bitno to što se bez pravog razloga i opravdanja, nekontrolisanim ostavljanjem ličnih dokumenata (originala ili kopija) na bezbroj raznih mesta značajno povećava rizik zloupotrebe podataka, odnosno dokumenata-upozorio je Poverenik

Poverenik sačinio preporuke za unapređenje zaštite podataka o ličnosti u sferi interneta

Poverenik je uputio Vladi Srbije predlog preporuka za unapređenje zaštite podataka o ličnosti u sferi interneta. Kako se navodi u saopštenju, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti je, kako je to prethodno i najavio, polazeći od činjenica utvrđenih u postupku nadzora nad sprovođenjem i izvršavanjem Zakona o zaštiti podataka o ličnosti od strane operatora elektronskih komunikacija koji pružaju internet usluge, a koje ukazuju na stanje koje je zabrinjavajuće loše i koje nužno treba menjati, dostavio Predlog odgovarajućih preporuka za unapređenje stanja u ovoj oblasti Vladi Republike Srbije.

U dokumentu koji je objavljen na sajtu Poverenika, predlaže se, pored ostalog, donošenje novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, donošenje nove Strategije zaštite podataka o ličnosti i Akcionog plana za sprovođenje strategije, kao i donošenje novog ili izmene i dopune postojećeg Zakona o elektronskim komunikacijama.

-Poverenik je krajem 2014. godine stavio na raspolaganje Vladi Republike Srbije Model zakona o zaštiti podataka o ličnosti, u uverenju da isti predstavlja barem dobro polazište za buduća normativna rešenja u ovoj oblasti. Međutim, ne samo da je izostala reakcija izvršne vlasti nakon dostavljanja ovog modela, nego nema ni bilo kakvih informacija o rezultatima izrade novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti od strane radne grupe Ministarstva pravde, formirane 2012. godine- navedeno je u ovom dokumentu.

Foto: Medija centar

Prijatelji sajta