Podignuta nova optužnica protiv Markovića, Radonjića, Romića i Kuraka zbog Ćuruvije

MARINKOV

Advokat Vladimir Marinkov

PROCES PROTIV OPTUŽENIH ZA UBISTVO NOVINARA SLAVKA ĆURUVIJE, VLASNIKA „DNEVNOG TELEGRAFA“

Tužilaštvo za organizovani kriminal, posle završene dopunske istrage ubistva vlasnika „Dnevnog telegrafa“ Slavka Ćuruvije 11. aprila 1999. godine, podiglo je novu optužnicu protiv četvorice bivših pripadnika DB-a, kojom se, kao i prvom, za podstrekavanje na ubistvo terete bivši načelnik RDB-a Radomir Marković i nekadašnji načelnik beogradskog centra Milan Radonjić, a bivši operativci Miroslav Kurak i Ratko Romić za krivično delo teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Optuženi su osumnjičeni kao „organizovana kriminalna grupa“.

Branilac Radomira Markovića, advokat Vladimir Marinkov, potvrdio je za „Porotu“ da već priprema odgovor, kao i ostale njegove kolege, a smatraju da Tužilaštvo nije uspelo u ovom postupku da pruži onaj nivo opravdane sumnje neophodan za optužnicu.

Nova optužnica se neznatno razlikuje od prve koja je, u julu 2014.godine, odlukom Specijalnog suda vraćena Tužilaštvu uz nalog da obavi dopunu istrage.

-Razlike u odnosu na prvu optužnicu postoje, ali zaista su minimalne i zasnivaju se na dokazima koji su izvedeni u dopunskoj istrazi, gde se tužilac osvrće na saslušane nove svedoke i veštačenje. U nekim delovima, da tako kažem, optužnica je upodobljena primedbama suda, koje su date u naredbi za dopunu istrage-izjavio je Vladimir Marinkov- Naredbom za dopunu istrage sud je Tužilaštvu dao više naloga, od kojih je deo proveden, ali nije obavljeno, recimo,balističko veštačenje u vezi navoda optužbe da je napadač na Ćuruviju pucao iz heklera s prigušivačem. Tužilac je, u skladu s tim što nije urađeno veštačenje kojim je trebalo da bude dokazano da li je postojao prigušivač ili ne, izmenio optužnicu tako što je, na primer, izbacio prigušivač iz dispozitiva. Ali, suština optužnice je ostala ista – naglašava Marinkov. U osporavanju optužnice i iskaza Milorada Ulemeka Legije, bivšeg komandanta JSO-a, o njegovim saznanjima kojima posredno tereti okrivljene, uz pozivanje na navodne razgovore s Radomirom Markovićem, branioci ističu da nikad nisu prisustvovali saslušanju tog svedoka, kao i da ključni dokazi odbrane nikad nisu izvedeni. Saznanja odbrane o saslušanju Ulemeka su, isključivo iz zapisnika, zbog toga što je, tvrdi Marinkov, taj svedok saslušan pre nego što je doneta naredba o dopuni naredbe o sprovođenju istrage kojom su kao osumnjičeni označeni Marković, Radonjić, Romić i Kurak.

-Ono što je Ulemek izneo nisu čak ni posredna saznanja nego njegovo zaključivanje. Neke stvari, za koje je potpuno diskutabilno koliko su tačne, on naknadno, posle godinu –dve, povezuje po principu „Kada je on mene onda pitao za ono ja sad zaključujem da se to odnosilo na ovo“. To je nivo kvaliteta tog svedočenja. To je krunski dokaz u ovom postupku. Ima i nekoliko svedoka pripadnika „zemunskog klana“ koji negde vrlo posredno potvrđuju Ulemekovu priču po principu da su oni od sada pokojnog Dušana Spasojevića čuli da je njemu Ulemek rekao nešto. U odgovoru na novu optužnicu, mi ćemo tražiti saslušanje Ulemeka, a inače Tužilaštvo nije izvelo skoro nijedan od predloženih dokaza odbrane, zapravo izveli su samo one dokaze za koje su smatrali da ne mogu da remete tok istrage i podizanje optužnice. Generalno, dokazi koji su za odbranu ključni nikad nisu izvedeni, na to je ukazao i sud u svom rešenju, ali do toga nije došlo ni u dopuni istrage, niti se Tužilaštvo ozbiljno pozabavilo pitanjem izdvajanja iz spisa predmeta onih dokaza koji su nezakonito pribavljeni, a što im je takođe bilo naloženo, pa u tom smislu je i pitanje za saslušanje Ulemeka obuhvaćeno u vezi s tim brojnim nezakonitostima koje su urađene u toku ovog postupka. Stav odbrane u pogledu toga potvrdilo je i Republičko tužilaštvo i sudija za prethodni postupak u Posebnom odeljenju Višeg suda ali ništa nije otklonjeno i mi ćemo ponovo na to ukazati tražeći da se to ispravi da bi ovaj postupak mogao zakonito da se vodi – naveo je Vladimir Marinkov -Mogu da kažem za sve branioce u ovom predmetu da smo se stvarno maksimalno trudili, koliko nam je ova istraga to omogućila, da radimo na tome da se utvrdi istina, pravo činjenično stanje i naši dokazni predlozi su usmereni ka tome, a to je prirodi ona vrsta dokaza koje bi samo Tužilaštvo moralo da izvodi.

On ocenjuje da Tužilaštvo u dopuni istrage nije postupilo po nalozima suda koji su se odnosili na izvođenje odgovarajućih dokaza o navodima iznetim u optužnici o „postojanju organizovane kriminalne grupe“.

-Niti su izvedeni novi dokazi niti nova optužnica sadrži neke nove elemente koji bi ukazivali na postojanje organizovane kriminalne grupe već se i dalje poziva na iste činjenice koje su i pravno i faktički nevaljane zbog čega je optužnica i bila vraćena, a od tog pitanja zavisi da li je za postupanje nadležno Više tužilaštvo i Viši sud ili Tužilaštvo za organizovani kriminal i Posebno odeljenje Višeg suda.

Novinar Slavko Ćuruvija, vlasnik nedeljnika „Evropljanin“ i „Dnevnog telegrafa“, ubijen je na Uskrs 1999. godine, tokom trajanja NATO bombardovanja Srbije, a napadač(i) su uspeli da pobegnu. Posle istrage koja je četrnaest godina vođena protiv NN lica, postupak protiv Radomira Markovića i još trojice bivših pripadnika DB-a pokrenut je 13. januara 2014, a Tužilaštvo je saopštilo da se „do imena osumnjičenih došlo se zahvaljujući iskazu osuđenog bivšeg komandanta JSO-a Milorada Ulemeka- Legije, koji se istražnim organima sam javio “.

U optužnici protiv optuženih za ubistvo Ćuruvije, navedeno je da su okrivljeni Miroslav Kurak i Ratko Romić 11. aprila 1999, između 16,38 i 16,45 sati u Ulici Ive Lole Ribara, sada Svetogorskoj, neopaženo prišli iza leđa Slavku Ćuruviji i Branki Prpi, nakon što je par ušao u antre zgrade broj 35, te da je „okrivljeni Kurak iz automatskog pištolja pucao u oštećenog Ćuruviju“, kako se opisuje, dva puta rafalno i naneo mu 12 ustrelina i prostrelnina, a da je okrivljeni Ratko Romić s leđa „udario drškom pištolja u potiljačni deo glave oštećenu Branka Prpu, kada je pokušala da se okrene, od kog udarca je pala“.

Okrivljeni Milan Radonjić i Ratko Romić su u pritvoru od hapšenja 13. januara ove godine, a Miroslav Kurak je u bekstvu i za njim je raspisana međunarodna poternica. Radomir Marković u zatvoru u Požarevcu izdržava kaznu zatvora od 40 godina koja mu je izrečena pod optužbom za pomaganje u prikrivanju dokaza protiv bivših pripadnika Jedinice za specijalne, osuđenih za zločin na Ibarskoj magistrali.

Bivši komandant JSO-a Milorad Ulemek Legija u Posebnom odeljenju požarevačkog zatvora izdržava kaznu od 40 godina zatvora, a na maksimalne kazne je osuđen pravosnažno u sva četiri procesa koji su protiv njega vođeni po optužbama za organizovanje većeg broja teških krivičnih dela, kao i da je sa sada pokojnim vođom „zemunskog klana“ Dušanom Spasojevićem organizovao atentat na premijera Srbije Zorana Đinića.

Prijatelji sajta