Društvo sudija: Sudski sistem deo jedinstvenog pravnog poretka, Ustav garantuje stalnost sudijske funkcije

DRUŠTVO SUDIJA SRBIJE

Povodom postignutog dogovora o pravosuđu na Kosovu i Metohiji u Briselu, Društvo sudija Srbije pozvalo je zakonodavnu i izvršnu vlast i Visoki savet sudstva da imaju u vidu da sudski sistem čini deo jedinstvenog pravnog poretka i da mora biti organizovan u skladu sa Ustavom Republike Srbije i da i sudije sa teritorije Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija imaju Ustavom garantovanu stalnost sudijske funkcije.

“Povodom:odluke Ustavnog suda da odbaci predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti parafiranog „Prvog sporazuma o principima koji regulišu normalizaciju odnosa“ između Vlade Republike Srbije i Privremenih institucija samouprave u Prištini, od 19. aprila 2013. godine („Službeni glasnik RS“,br. 13/2015)

-implikacije koja proizlazi iz te odluke Ustavnog suda da, kao politički akt, Briselski sporazum nije pravno obavezujući, pa se njime ne može dirati u ustavni poredak Republike Srbije

-izjava političara da je sa prištinskim vlastima uspešno dogovoren znatan broj sudijskih mesta za srpske sudije u kosovskim sudovima i da će čak biti teško popuniti sva ta mesta, kao i

najave da će se razgovarati sa srpskim sudijama sa Kosova i Metohije da prihvate da sude u sudovima i po zakonima Kosova

Imajući u vidu Zaključke Skupštine Društva sudija Srbije od 08. decembra 2013. godine o jedinstvenosti sudskog sistema Srbije i položaju sudija sa Kosova i Metohije, Društvo sudija Srbije poziva zakonodavnu i izvršnu vlast i Visoki savet sudstva da imaju u vidu da:

sudski sistem čini deo jedinstvenog pravnog poretka i da mora biti organizovan u skladu sa Ustavom Republike Srbije i da i sudije sa teritorije Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija imaju Ustavom garantovanu stalnost sudijske funkcije, koja im ne može prestati zbog ukidanja suda ili nepristajanja da obavljaju sudsku funkciju u sudovima koji se nalaze van sudskog sistema Republike Srbije”, saopštilo je Društvo sudija Srbaije.

Zakon o sudskoj mreži iz 2013.

U decembru 2013 godine, Srbija je donela novi Zakon o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava kojim po prvi put sudska mreža nije obuhvatila Kosovsku Mitrovicu i četiri srpske opštine na severu Kosmeta, već je navedeno da će to biti uređeno Posebnim zakonom.

Predsednica Društva sudija Srbije sudija Dragana Boljević , tada je izjavila da to strukovno udruženje prati sve u vezi sa sudovima u Kosovskoj Mitrovici četiri srpske opštine na severu Kosmeta i sudijama koji tamo rade.

-Briselski sporazum, ne ostavlja mnogo dileme u pogledu budućeg statusa sudova na teritoriji tih opština. Makar to bila Zajednica opština nema šanse da se neki sudovi osnuju po zakonima Republike Srbije i da budu srpski sudovi. Jasno je iz Briselskog sporazuma da će to biti kosovski sudovi i da bi iznad njih trebalo da bude sud u Prištini. Zajednica opština uopšte nema ingerenicije s tim u vezi, nikave ingerencije nema mimo onoga što inače opštine imaju . Srpskih sudija na Kosovu ima ukupno oko stotinu. Pošto sudije imaju garanciju stalnosti sudijske funkcije ne bi trebalo da postoji mogućnost da ih neko natera da se odreknu toga da budu sudije Republike Srbije- izjavila je 12. decembra 2013 godine, za medije Dragana Boljević.

REAKCIJE ZVANIČNIKA POVODOM SPORAZUMA O PRAVOSUĐU 9-10 februar 2015.

Posle poslednje runde dijaloga delegacija Srbije i kosovskih Albanaca o pravosuđu, koji su održani 9.februara u Briselu, srpski tim je izrazio zadovoljstvo u vezi postignutog sporazuma. O tome šta su tim povodom izjavilli zvaničnici, prenosimo izveštaj “Glasa Amerike”

Vučić: Da li ćemo imati dovoljno sudija?

U reakciji na sklapanje Sporazuma o pravosuđu sa Prištinom u Briselu, premijer Srbije Vučić smatra da će, za sada, najveći problem za Beograd biti kako pronaći devet srpskih tužilaca za Kosovsku Mitrovicu i više od 30 sudija.

Premijer i vicepremijer Srbije Aleksandar Vučić i Ivica Dačić otkrili su danas neke detalje jučerašnjeg dijaloga sa Prištinom u Briselu. Pregovori su, pre svega bili teški i dugi, rekao je danas Ivica Dačić.

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da su razgovori u Briselu bili teški i da neke teme, poput imovine ili formiranja Zajednice srpskih opština ne mogu biti lako rešene u pregovorima sa Prištinom. Na konferenciji Beogradski dijalog, Dačić je rekao i da je Priština tražila promenu sedam od 15 tačaka u oblasti pravosuđa, koje su, po predlogu Evropske unije, dogovorene u martu prošle godine.

„Evropska komisija je nastupila pošteno i iskreno, i rekla je da je to papir o kojem se razgovara. Da nikakve promene tog papira ne mogu da budu i da se ne može na takav način razgovarati. U dugim razgovorima koje smo imali, tek negde oko dva sata ujutru, premijer Vučić, i sa druge strane prištinska vlada, i Federika Mogerini su potpisali taj sporazum“, rekao je Dačić.

On je konstatovao da bi svi u Srbiji trebalo da budu svesni toga da je napredak u evrointegracijama političko pitanje i da je ključna stvar u svemu napredak u dijalogu sa Prištinom u Briselu.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić je rekao da su za Beograd, u dijalogu sa Prištinom, najvažnije teme formiranje Zajednice srpskih opština i imovina Srbije na Kosovu. Po njegovim rečima, sada će najveći problem za Beograd biti kako pronaći devet srpskih tužilaca za Kosovsku Mitrovicu i više od 30 sudija.

„To je borba za svakog sudiju, za svaku sekretaricu, u kojoj će to zgradi da bude, u kojoj zgradi na jugu, u kojoj zgradi na severu, na koji način. Mi smo se izborili za to da imamo mnogo mesta, da imamo mnogo toga o čemu odlučujemo, i samo je pitanje hoćemo li mi dovoljno naših ljudi koji taj posao mogu da obavljaju“, zapitao se Vučić.

Zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji Oskar Benedikt čestitao je Srbiji što je proces skrininga pregovaračkih poglavlja završila u rekordnom roku i biće potpuno gotov do 25. marta. Kada se završi skrining i otvori prvo poglavlje, onda pregovarački proces može da se odvija brzo, jer je obavljena dobra priprema, rekao je Benedikt na konferenciji Beogradski dijalog i dodao da će se u pregovaračkom procesu sve više pažnje posvećivati ekonomskim reformama.

Izvor: Glas Amerike

Prijatelji sajta