Ima li kraja stečaju četiri državne banke?

TRINAEST GODINA STEČAJA ČETIRI DRŽAVNE BANKE

Od januara 2002. godine kada su odlukom Narodne banke otvoreni stečajni postupci četiri najveće državne banke Jugobanci, Beogradskoj banci, Beobanci i Investbanci, za 13 godina koliko traju, bez ikakvih nagoveštaja kada bi mogli biti okončani, nanizalo se podosta nula u iznosima kojima se izražavaju njihovi troškovi.

Ukoliko od 2009. godine naovamo eventualno nije bilo bitnijih oscilacija u iznosima koji su na mesečnom nivou izdvajani za potrebe vođenja stečajnih postupaka ovih banaka u ranijem periodu, od momenta pokretanja i tokom prvih sedam godina, moglo bi se pretpostaviti da je ukupna suma za sve četri u proteklih 159 meseci možda dostigla i preko osam milijardi dinara?!

Prema izveštajima od 31. juna 2008 godine, za Beobanku su  ukupni dotadašnji troškovi stečaja iznosili 1 316 096 913 dinara, pa procenom na osnovu tadašnjeg mesečnog proseka i pod prepostavkom da se nije bitnije menjao, za svih 13 godina dolazi do iznosa od oko 2 milijarde 260 miliona dinara. U slučaju Jugobanke koja je za troškove stečaja u prvih  šest godina izdvojila 1 249 899 884 dinara,a pod pretpostavkom da su i kasnije nastavili da se kreću u istim okvirima,  za 13 godina dostigli bi iznos od 2 359 529 880 dinara, ne računajući troškove stečajnog postupaka njene organizacione jedinice u Njujorku. Približan iznos, po istom načinu procene, za 159 meseci dobija se i za Beogradsku banku, prema podacima o izdvajanjima za tu svrhu u  prvoj polovini  2008. godine, jer drugi-zbirni za prvih šest godina nisu izneti u izveštaju od 31.juna 2008, ne računajući troškove stečaja njenih organizacionih jedinica u Njujorku i na Kipru. Za Investbanku se istom računicom dolazi do procenjenog iznosa od oko milijarde i 193 miliona dinara ukupnih troškova u trinaestogodišnjem periodu. Kad se sve sabere to je, oko osam milijardi i 600 miliona dinara ili približno  oko 100 miliona evra, ako se do 2008. godine računa po kursu od 79 dinara, a od tada  prosečno 105 dinara .To su, naravno, samo pretpostvke i procene.

Stečaj banaka koje su decenijama bile stubovi srpske privrede i obaveza prema inostranstvu povukli su hiljade različitih postupaka širom sveta u svrhu utvrđivanja potraživanja, prihoda po osnovu akcija u raznim finansijskim organizacijama, kao i dugova te njihovog konačnog regulisanja. Svaka od banaka imala je ogromnu imovinu, u različitim potraživanjima, akcijama i plasmanima u drugim bankama, finansijskim i privrednim subjektima, tako i poslovnim zgradama, stanovima, odmaralištima i drugim različitim nekretninama, a tu je i pokretna imovina,specifičan bankarski inventar, nameštaj, umetničke slike, vozila

Još u leto sada davne 2008. godine pominjana je prodaja zgrade poslovne jedinice Beogradske banke na Kipru u Nikoziji, od četiri nivoa ukupne površine oko 900 kvadratnih metara, s garažnim mestima za deset automobila,.

Po zvaničnim izveštajima iz 2008 godine, o stečajevima u četiri banke, koji su dostavljeni tadašnjem Trgovinskom sudu u Beogradu , banke su do januara 2008, uglavnom bile isplatile poverioce prvog reda, štediše čija je potraživanja po osnovu stare devizne štednje preuzela Republika Srbija i radilo se na formiranju stečajne mase za drugi isplatni red. Sve četiri banke su u to vreme vodile ukupno čak oko 5000 sporova u vezi s prijavljenim potraživanjima poverilaca kao i i svojim od poverilaca: Investbanka je zaključno s 30 junom 2008. godine, imala 1995 sprova po različitim osnovama , Beobanaka pred sudovima u Srbiji 1625 , Beogradska banka 163 , a Jugobanka 958 sudskih sporova.

Otvaranje stečajeva u Beobanci,  Jugobanci i  Beogradskoj  banci, koja je bila nosilac obaveza u inostranstvu za ceo sistem banaka i imala  22 poslovne banke,kao i poslovne jedinice na Kipru i u Njujorku, akcijski kapital kod mešovitih banaka u inostranstvu, od kojih su BFY Parizu i AY London u postupku likvidacije, povukli su za sobom na  hiljade parničnih i drugih postupaka u zemlji i inostranstvu.

-Tolika kompleksnost nosi kočnice  i ogromne troškove stečajeva te četiri banke –izjavio je oktobra 2008. godine za medije sudija Stevo Đuranović, u to vreme predsednik tadašnjeg Trgovinskog suda u Beogradu.

– Reč je i o velikom kompleksu potraživanja ne samo sa domaćim već i  inostranim  partnerima. Samo u ovom sudu  vode se neki sporovi koji su započeti i pre otvarnja stečajeva radi naplate potraživanja banaka  u inostranstvu. Takvi postupci  su pokrenuti svuda gde su se te banke pojavljivale u  Rusiji , Iraku, Iranu, Kuvajtu, gde god su se pojavljivale naše firme kaa nosioci posla , pogotovo građevinskog dela priče, gde su banke   davale garancije i slično. Ali pitanje je u kom procenutu će moći da budu napaćena. Okončanje stečaja Beogradske banke zavisi pre svega od postupaka likvidacije koji se vodi na Kipru i  u SAD, likividacije mešovitih banaka, okončanja postupaka stečajnih banka iz sistema Beogradske banke,  Invest banke i okončanja privatizacije pravnih lica, dužnika. Slična je situacija i sa Beobankom. Ne treba zaboraviti da je reč o značajnoj imovini kojom raspolažu ove banke. Tu je i veliki broj parnica radi utvrđivanja osporenih potraživanja  i radi naplate  potraživanja koje su imale sve ove banke u stečaju. Uloženi su napori radi okončanja stečajnih postupka ali to zaista ne ide na zadovoljavajući nači.  Dugotrajnost nosi sa sobom neminovno rast troškova stečajnog postupka, a oni se prvobitno isplaćuju. Na taj način se dolazi  u vrzino kolo- što duže traje stečajni postupak ti troškovi se ne smanjuju- ukazao  je još pre sedam godina  sudija Đuranović  -Skoro sva preduzeća koja su otišla u stečaj imaju kontakt s ovim bankama. Ne treba zaboraviti da su devedesetih godina  prošlog veka uzimani kratkoročni,  enormno skupi krediti,  da bi se islaćivale plate radnicima. Kredit na kredit i završena  priča,stavljala se hipoteka na imovinu preduzeća. Svaki od tih stečajnih dužnika,  barem po Beogradu što znam  jer  vodimo te postupke, ima ne samo deo, već maltene celokupnu imovinu pod hipotekom tih banka. To su enormni dugovi-rekao je Đuranović u oktobru 2008.godine. On je tada podsetio na činjenice da je  država bila  pod teškim međunarodnim sankcijama  tokom devedesetih godina prošlog veka, što je teško pogodilo  privredu i dovelo u tešku socijalnu situaciju celokupno stanovništvo.

-Posle dvehiljadite, to se, sva ta muka devedesetih, odjednom samo okrenula na ovu stranu. Ne treba zaboraviti  u kom smo miljeu živeli- ukazivao je svojevremeno Đuranović,a  na pitanje, da li je kada se sagleda sve  oko  stečajeva  četiri najveće državene  banke,   pogrešna asocijacija na onu narodnu „klali vola zbog kilo mesa“, u tom intervjuu iz 2008,   diplomatski je odgovorio: „U svakom slučaju  sve  je proizvod jednog nesrećnog vremena“.

Bez podataka za Beogradsku banku, zbirni ukupni troškovi odvojenih stečajnih postupka u tri banke Invest, Beobanci i Jugobanci, do 30. juna 2008, iznosili su 3 529 232 506 dinara. Od tog iznosa oko 2 274 000 000 dinara pokriveno je prihodima od kamate na oročene depozite kod poslovnih banaka, prihodima od davanja u zakup poslovnog prostora banaka, naplaćenim refundiranim režijskim troškovima od zakupaca, a zbirni trškovi sve tri banke koji padaju na teret njihove stečajne mase iznose oko 1 233 500 000 dinara (oko 14 miliona evra)

Tokom prvih sedam godina trškovi stečaja Jugobanke iznosili su 1 200 000 000 dinara, od čega je 337 500 000 dinara palo na teret stečajne mase, a ostalo pokriveno naplaćenim prihodima od kamate na oročene depozite, prihodima od zakupa, naplaćenim refundiranim režijskim troškovima od zakupaca. U “Investbanci” ukupni troškovi stečaja, od otvaranja do 30 juna 2008. , iznosili su 1 013 232 506 dinara, pri čemu su prihodi od zakupa, oročenih sredstava i refundiranih troškova najvećim delom pokrivali troškove stečaja, a 362 miliona dinara je palo na stečajnu masu. Za “Beobanku”, po tadašnjem izveštaju , ukupni sedmogodišnji troškovi stečaja, zaključno s junom 2008, iznosili su 1 316 000 000 dinara , od čega je 782 miliona pokriveno prihodima od zakupa, kamatama na oročene depozite, a da ostatak od 534 miliona dinara pada na teret stečajne mase.

U izveštaju iz 2008 godine za Beogradsku banku nema podataka o troškovima stečajnog postupka za svih sedam godina , već samo za prvih šest meseci 2008. a, kako se navodi, iznosili su 62 303 561 dinara, od čega su3 638 077,51 dinara bili izdaci za angažovanje advokata, veštaka, kao i plaćanje sudskih taksi po sporovima koje je banka pokrenula u zemlji inostranstvu, a svi troškovi su pokriveni iz prihoda od zakupa, refundiranih režijskih troškova od zakupaca, kamata na oročena slobodna dinarska i devizna sredstva. Po izveštaju, za drugu polovinu 2008, troškovi stečaja za Beogradsku banku bili su projektovani u iznosu od 78 957 000 dinara.

Jugobanka –Od otvaranja stečaja u „Jugobanci“, do 30.juna 2008, po izveštaju , naplatom potraživanja i prodajom imovine unovčena je stečajna masa od 6,1 milijardi dinara. Prvi red poverilaca, kako se precizira, namiren je u januaru 2008.godine u potpunosti , među kojima i Republika Srbija po osnovu stare devizne štednje u iznosu 39 075 731 evra

-Uz pregled neprodatih nepokretnosti Jugobanke na dan 30.6.2008., u izveštaju su navedena se samo tri podataka –površina po dokumentaciji 22 056,68 kvadratnih metara, površina zemljišta 22 313,00 kvadrata, te procenjena vrednost u evirma na iznos 28 655 376.

-Na dan 30.6. 2008, Jugobanka je, navodi se u izveštaju, imala neprodate akcije u 10 finansijskih organizacija u zemlji kao i kod East African Development bank Uganda , Banque Franco Yugoslave Paris , AY BankLTD London .

beobankaBeobanka– Posle pokretanja stečajnog postupka Beobanci su podnete 3692 prijave potraživanja, a do kraja juna 2008, prodajom imovine i naplatom potraživanja unovčena stečajna masa u iznosu 13 milijaradi dinara, navedeno je u izveštaju od 30.juna 2008.godine- Prvi isplatni red je namiren u potpunosti januara 2008 godine u iznosu 102 , 6 miliona evra, na osnovu pravosnažno utvrđenih potraživanja po osnovu glavnog duga i pripadajuće kamate.

-Na dan 30. 6.2008. godine, građani su po tekućim računima imali dugovanja prem Beobanci od 123 661 323 dinara,a 248 303 560 dinara po osnovu dugoročnih stambenih i potrošačkih kredita. U izveštaju se navodi da je Beobanka prema poveriocima Drugog isplatnog reda na dan 30.6.2008, imala obaveze 201,3 miliona evra s kamatom , a da je u prvoj polovini 2008, po osnovu akcija i udela, raspodelom neraspoređene dobiti iz 2007, „Jubmes banke“, „ostvarila ukupnu dobit od 21 717 525 dinara i time stekla novih 2 150 akcija“. Raspodelom neraspoređene dobiti Beogradske berze iz 2007, Beobanci u stečaju je 9.5.2008 isplaćena dividenda 8 632 015 dinara, a banka je postala vlasnik novih akcija i tako ostvarila dobit od ukupno 17 232 015 dinara- piše takođe u izveštaju iz 2008. godine.

-Tokom prvih 6 meseci 2008, realizovana je prodaja 16 nekretnina Beobanke u ukupnom iznosu 272 453 321 miliona dinara, s tim da je za iste do kraja juna na račun banke uplaćeno 268 453 321 dinara. Prodato je 7 nekretnina u Beogradu, dve u Mladenovcu, po jedna u Barajevu, Surčinu, Pančevu , Spotu i Obrenovcu i dve u Zemunu. Daljim planom prodaje nepokretnosti i pokretne imovine obuhvaćeno je 21 objekata, među kojima 8 garažnih mesta u ulici Carice Milice 2 u Beogradu ukupno 158 kvadrata , te na istoj adresi suturen, prizemlje, I sprat od 950,97 kvadrata, poslovni prostor na Trgu Republike u Beogradu od 76 kvadrata, u Zaplanjskoj ulici od 162 kvadrata, stan na Bežanijskoj kosi od 46,73 kvadrata, u Ulici Alije Alijagića 102 kvadrata, nepokretnost 97 kvadrata u Ulici Jurija Gagarina u Novom Beogradu, Livnica Novi Beograd 36 1543, 98 kvadratnih metara za koju je u toku uknjiženje, u Zemunu, u Glavnoj ulici 485 kvadrata, u Rajačićevoj 650 kvadrata, a u Ulici prva pruga 1-5 688 kvadrata, farma Zlatarić Valjevo 8 884,74 kvadrata, nepokretnost od 1208 kvadrata u Ulici Maršala Tita u Vrbasu, u Ivanjici u Javorskoj 514 kvadrata…

Investbanka -U slučaju “Investbanke” kojoj je stiglo 5321 prijava potraživanja poverilaca, do kraja juna 2008, je ispitano 5295, po osnovu kojih su priznata potraživanja u ukupnom iznosu 120 miliona evra. uključujući potraživanja poverilaca prvog isplatnog reda. Tokom sedam godina stečaja, do kraja juna 2008, prodajom imovine, naplatom i prodajom potraživanja, ova banka je unovčila stečajnu masu oko 5 milijardi 130 miliona dinara i izmirila 88,4 odsto priznatog potraživanja poverilaca prvog reda po osnovu glavnice. Na dan 30.6.2008, Investbanka je u svojim bilansima imala 226 dužnika, pravnih lica od kojih je 6 javnih preduzeća, u privatizacionom postupku 44 dužnika, u stečaju i likvidaciji 35, a 111 dužnika kod kojih se očekuje privatizaija i 14 privatizovanih preduzeća , kao i 16 banka, pri čemu su ukupna bilansna potraživanja u to vreme iznosila 487 miliona evra, od čega su nešto manje od polovine dugovi preduzeća u stečaju i likvidaciji.

Beogradska banka- Beogradskoj banci su do kraja juna 2008 podnete 1302 prijave potraživanja u ukupnom iznosu 3,1 milijarde evra , ali su osporena potraživanja u iznosu 2,40 milijardi evra. U izveštaju iz 2008. godine za Beogradsku banku navodi se da je u celosti isplatila prvi red poverilaca, i da je na dan 30.6. 2008, od pravnih lica i preduzeća imala potraživanja 991 milion evra, od toga su preko 84 posto dužnici u stečaju, privatizaciji ili nekom drugom obliku transformacije vlasništva. -Beogradska banka je namenski oročila svoja slobodna dinarska i devizna sredstva kod poslovnih banka i za prvih 6 meseci 2008, ostvarila prihod u iznosu od 134 077 963 dinara. Stečajni upravnik se nije izjasnio o još 44 prijave koje se uglavnom odnose na prijavljena potraživanja poverilaca iz poslovanja Agencije Kipar i Njujork, što u ukupnom neto iznosu , bez obračunate kamate iznosi 560 miliona evra. Prema preliminarnom izjašnjenju od ovog iznosa mogala bi se priznati potraživanja u iznosu od 285, 88 miliona evra-piše u izveštaju iz 2008. godine. U informaciji objavljenoj na sajtu stečajnog upravnika Agencije za osiguranje deopozita , uz pozivanje na presek stanja na dan 31 decembra 2009, navedeno je:“ Stečajni upravnik se nije izjasnio za 43 prijave potraživanja poverilaca, koja se uglavnom odnose na potraživanja poverilaca proistekla iz poslovanja agencija Kipar i Njujork, što u ukupnom neto iznosu, bez obračunate kamate na dan 31.12.2009. godine, iznosi oko 600 miliona EUR. Prema preliminarnom izjašnjenju, od ovog iznosa mogla bi se priznati potraživanja u iznosu od oko 302 miliona EUR“.

BB IBY Nikozija Kipar

Za poslovnicu Beogradske banke na Kipru BB IBY Nikozija, u izveštaju od 30.juna 2008.godine navedeno je da su kiparski likvidatori podneli predlog kiparskom sudu za prodaju zgrade oglašavanjem i licitacijom.

-Stečaj likvidacije je otvoren 7.juna 2002, i itovremeno su imenovani kiparksi likvidatori koji postupak sprovode po kiparskim propisma.

-Nakon mnogobrojnih zahteva, uregencija upućenih kiparskim likvidatorima, sa njima i domicilnim advokatom , tek maja 2008, uobličeni su i definisani konkretni koraci i aktivnosti koje treba preduzeti u daljem postupku likvidacije. Odbor poverilaca Beogradske banke u stečaju , na sednici 23.6.2008, dao je saglasnost na predloženi plan aktivnosti. Usaglasiće se stavovi po pitanju formiranja stečajne mase , da li će u postupku likvidacije formirati jedinstvena stečajna masa u Beogradu ili će se formirati posebna na Kipru. Saglasno tome će se usaglasiti i stavovi po pitanju mesta isptivanja prijava potraživanja– navodi se u izveštaju.

Jedinica Beogradske banke NY Agency u Njujorku

-Shodno američkom Zakonu o banka, 4.1. 2002. godine (dan posle otvarnja stečaja u Beogradskoj banci u Srbiji) Superintendent of Banks of the State of New York je pokrenuo postupak likvidacije BB dd NY Agency

-U cilju dogovora o mirnom rešenju sudskog spora koji se vodi protiv Banking Department of State of New York, a na inicijativu američkih zastupnika, Upravni odbor Agencije je 2.11. 2007, doneo odluku kojom je prihvaćena inicjativa za vođenje pregovora o mirnom rešenju sudskog spora. Saglasnost na Odluku Upravnog dobora Agencije za osiguranje depozita, dao je Odbor poverilaca Beogradske banke Beograd u stečaju. Ročište za ispitivanje odredbe o poravnanju održano je 18.6. 2008. godine- piše u izveštaju

Prijatelji sajta