Preporuke Savetodavne grupe za javne politike Balkan u Evropi: „Posle krize treba osloboditi državu“

AUTOR:  DANAS

EU mora u svoju reakciju na vanredne situacije da uključi sve zemlje Zapadnog Balkana, kako u planove pomoći tako i u planove obnove nakon vanrednih situacija, a bez obzira na status njihovih pregovora o pridruživanju.

Potpuno uključivanje regiona od suštinskog je značaja kako bi se sprečile teške ekonomske posledice i geopolitička pomeranja, navodi se u analizi  Savetodavna grupa za javne politike Balkan u Evropi, koja deluje pri Evropskom fondu za Balkan.

Zaključak grupe je da bi podrška u prevazilaženju postkriznih ekonomskih i socijalnih posledica trebalo bi da bude uslovljena merama za smanjenje zarobljavanja države.

„Pandemija ne može biti izgovor za neograničeno ukidanje demokratije, a ograničenja građanskih sloboda moraju biti privremena, proporcionalna i transparentna. EU mora da identifikuje i nadzire ograničenja vezana za demokratske institucije i građanske slobode tokom vanredne situacije na zapadnom Balkanu“, navodi se u analizi.

Prenosimo glavne zaključke:

Ekološka kriza u regionu neće biti rešena niti smanjena, a preti joj i rizik da bude ostavljena po strani u interesu brzog ekonomskog oporavka.

Činjenica da je i u vreme smanjenog saobraćanja automobila tokom trajanja mere zabrane kretanja nivo zagađenja vazduha nastavio da biva rekordno visok iznela je na videlo hitnost odlučnih akcija u regulisanju teške industrije: mnoge velike fabrike i dalje krše ekološke standarde i ugrožavaju zdravlje građana.

U cilju rešavanja ekonomskih i socijalnih posledica, vlade treba posebno da podrže mala i srednja preduzeća, istovremeno obezbeđujući snabdevanje hranom za ugrožene grupe.

Najzad, privremeni univerzalni osnovni dohodak mogao bi pomoći građanima koji su izgubili sredstva za život.

Postoji i kratkoročna i dugoročna potreba za poboljšanjem kvaliteta bolnica u pogledu opreme, adekvatnih zaliha lekova i smanjenja prenatrpanosti kritičnih bolničkih odeljenja kao i za povećanjem plata bolničkom osoblju kako bi se obezbedio njegov ostanak.

Neophodno je da vlade (u regionu) i države članice EU imaju zajednički pristup u rešavanju nedostatka medicinskog osoblja zbog iseljavanja iz regiona, što dodatno opterećuje zdravstvenu zaštitu. Ranjivim grupama poput Roma treba omogućiti pristup zdravstvenoj zaštiti i zaštititi ih od diskriminacije.

Potrebna je pažljivo kombinovati kratkoročne i dugoročne mere kako bi se sprečilo da se pandemija pretvori u trajnu katastrofu za Zapadni Balkan.

Kriza je takođe iznela na videlo mnoge strukturalne slabosti u regionu, od slabih zdravstvenih sistema, slabog poverenja u državu, do slabe demokratije i zarobljene države, dok je istovremeno i probudila građansku svest i poslužila kao pozadina za veću solidarnost među građanima. Ukazivanje na slabosti može pomoći u rešavanju problema i izgradnji otpornijih društava.

Članovi

Članovi Savetodavne grupe za javne politike Balkan u Evropi su trenutno Dimitar Bečev, Florian Biber, Srđan Cvijić, Milica Delević, Srđan Majstorović, Nataša Vunš, Marika Đolai, Vedran Džihić, Dejan Jović, Marko Kmezić, Jovana Marović, Milan Nič, Corina Stratulat, Nikolaos Tzifakis, Alida Vračić, Špend Emini, Zoran Nečev, Tena Prelec, Donika Emini, Jelena Vasiljević, Đergi Vurmo i Mateo Bonomi.

Srbija se nije prijavila za pomoć

Evropska komisija predložila je je novi paket mera makrofinansijske pomoći zemljama Zapadnog Balkana i drugim bliskim partnerima Unije u iznosu od tri milijarde evra povoljnih kredita. Za pet zemalja Zapadnog Balkana predviđena je pomoć u iznosu od 750 miliona evra, osim za Srbiju, koja se, prenosi N1, nije prijavila. Sredstva će biti na raspolaganju tokom 12 meseci u obliku kredita po veoma povoljnim uslovima, sa ciljem da se tim zemljama pomogne da pokriju trenutne, hitne potrebe za finansiranjem.

Predlog Evropske komisije predviđa da se sredstva iz Instrumenta za brzo finansiranje budu raspoređena u zavisnosti od procenjenih potreba tih zemalja: Albanija (180 miliona evra), Bosna i Hercegovina (250 miliona evra), Gruzija (150 miliona evra), Jordan (200 miliona evra), Kosovo (100 miliona evra), Moldavija (100 miliona evra), Crna Gora (60 miliona evra), Severna Makedonija (160 miliona evra), Tunis (600 miliona evra) i Ukrajina (1,2 milijarde evra).

Srbija je jedina zemlja regiona koja nije obuhvaćena tim paketom pomoći, a u Evropskoj komisiji za N1 kažu da je to odluka vlasti u Beogradu.

U Briselu navode da je jedan od kriterijuma za učešće zemalja u tom paketu pomoći bio da od MMF-a zatraže hitnu pomoć za likvidnost, o čemu je Srbija obaveštena.

„Vlasti Srbije u ovom trenutku ne vide potrebu za spoljnom finansijskom pomoći i odlučile su da se ne obraćaju MMF-u za finansijsku podršku“, zaključuju u Evropskoj komisiji.

Prijatelji sajta